Danas, 13.02.2020., započeta je 5. sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH, na kojoj su, prije nego što je, na zahtjev klubova Bošnjaka i Hrvata, došlo do njenog prekida, uz ostale realizovane tačke, konačno izabrani i članovi i rukovodstva 20 komisija i odbora ovog doma. Osim toga, izabrani su i članovi, iz Doma naroda, Komisije za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona u oba doma Parlamenta FBiH, te – 7 članova Zajedničke parlamentarne komisije odgovorne za reviziju, od 14 koliko ih ona broji.
U Zajedničku parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju, iz Doma naroda Parlamenta FBiH, imenovani su: Aljoša Čampara i Jasmin Duvnjak iz SDA, Tomislav Martinović i lvo Tadić iz HDZ BiH, Žarko Vujović iz Socijaldemokrata BiH, Drago Puzigaća iz SNSD i Aner Žuljević iz SDP BiH.
Izbor ostalih 7 članova Komisije očekuje se na sjednici Predstavničkog doma, koja je najavljena za 19.02.2020.
Podsjetimo da je posljednja sjednica ove komisije održana 13.02.2018. i da su i prethodni i aktuelni saziv Parlamenta odgovorni za dvogodišnju blokadu kontrole efikasnosti i zakonitosti trošenja državnog novca od strane državnih i javnih institucija.
Posljednji izvještaj koji je komisija proslijedila Parlamentu Federacije BiH je njen izvještaj o revizorskom izvještaju o budžetu F BiH i revidiranim korisnicima budžeta, za – 2016. godinu.
U međuvremenu, Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH, objavio je, najprije, izvještaje o finansijskoj reviziji za 2017. a onda i izvještaje za 2018. Koji, zbog nekonstituisanja i nerada parlamentarne komisije odgovorne za razmatranje revizorskih izvještaja, nisu razmotreni u Parlamentu, niti su organizovane rasprave sa odgovornim osobama iz subjekata čiji su rad revizori ocjenili negativnom ocjenom ili mišljenjem s rezervom, niti je Parlament donio odgovarajuće zaključke i uputio ih vladama, s ciljem sankcionisanja onih koji su loše radili i poboljšanja stanja u revidiranim institucijama.
Radi se o obesmišljavanju rada Ureda za reviziju. A i o stvaranju prostora za nekažnjeno kršenje zakona, i korupciju, unutar institucija vlasti ili onih koje bi one trebale da kontrolišu.
Sa ovolikim kašnjenjem, Komisija i Parlament, u nastavku će, samo formalno obaviti svoju zakonsku obavezu, bez dublje analize, ozbiljnog pristupa i mogućnosti sankcionisanja odgovornih za greške, propuste i kršenja zakona.
Faktički, za greške načinjene u 2017. sankcije bi mogle da se uvrste tek u Budžet za 2021. Što je apsurdno.
A da se nije ovoliko odugovlačilo sa konstituisanjem Parlamenta i komisija, sankcije za loše revizorske ocjene i nalaze za 2018. mogle su se implementirati u ovogodišnji, budžet za 2020.
Posljedice ovako valikog kašnjenja nemoguće je amortizovati. Ono što bi trebalo u ovakvoj situaciji – a što je sa dosadašnjim iskustvom o radu naše vlasti teško povjerovati – je da se iz ovoga svega izvuku pouke i stvori mehanizam, pretočen u Zakon, koji će spriječiti ponavljanje ovakvog vakuuma u radu Komisije i Parlamenta u budućnosti. A uz to i ozbiljnije postaviti pitanje individualne odgovornosti i sankcija za greške i kršenja zakona ili neimplementiranje revizorskih preporuka.
(TH, revizije.info, 13.02.2020.)
