Međunarodna nevladina organizacija International Budget Partnership krajem aprila je objavila rezultate istraživanja o otvorenosti budžeta u 117 zemalja svijeta, u kojim su analizirane prakse vezane za pristup javnosti budžetskim informacijama, formalne mehanizme učešća javnosti u budžetskom procesu, kao i uloge nadzornih institucija kao što su parlamenti i vrhovne revizijske institucije.
Bosna i Hercegovina, sa ocjenom 33/100, bilježi najveći pad indeksa transparentnosti u odnosu na mjerenja od 2010. godine. A kontinuirani pad od 2012, kada je joj je ocjena bila 50. Ovaj dio istraživanja mjeri javni pristup informacijama o načinu na koji centralna vlada prikuplja i troši javne resurse. Od 117 zemalja uključenih u istraživanje, BiH dijeli 84. mjesto sa Demokratskom republikom Kongo.
Sve zemlje regije su bolje plasirane od BiH (uz napomenu da Crna Gora nije obuhvaćena istraživanjem) – najbolje Hrvatska i Slovenija, koje sa ocjenom 68 dijele 21. mjesto, i prelaze prag od 61 poena koji se smatra prihvatljivim po pitanju transparentnosti u budžetskom odlučivanju. Albanija je na 43., Makedonija na 67., Srbija na 70. mjestu.
No, iako BiH spada u grupu zemalja koje osiguravaju minimalnu otvorenost budžeta, Uredu za reviziju BiH i njegovim izvještajima ponovo su dodijeljene visoke ocjene.
Tako su izvještaji o reviziji na skali od 0 do 100, ocijenjeni ocjenom 89 u pogledu sveobuhvatnosti i korisnosti informacija objavljenih u njemu, što je najviša ocjena u regionu.
Po nadzoru Ureda nad budžetom, koji je takođe ocijenjen ocjenom 89/100, BiH dijeli prvo mjesto, u regiji, sa Hrvatskom. No, pošto je ocijenjeno da Parlamentarna skupština BiH pruža ograničen nivo nadzora tokom faze planiranja budžeta i slab nivo nadzora tokom faze izvršenja budžeta, zajednička ocjena za BiH (odnosno, nadzornu ulogu koju zakonodavne vlasti i vrhovne institucije za reviziju imaju u budžetskom procesu) je tek 53/100.
Istraživanje o otvorenosti budžeta obuhvatilo je i ocjenjivanje postojanja formalnih mehanizama za učešće javnosti u različitim fazama budžetskog procesa. U tom su smislu predmet ocjene bile prakse izvršne i zakonodavne vlasti i vrhovne revizijske institucije u odnosu na usvojene globalne principe učešća javnosti u fiskalnim politikama.
Po ovom pitanju Ured je dobio ocjenu 33, koja je niža od ocjene koju je dobila vrhovna revizorska institucija Slovenije, ali je to, istovremeno, znatno viša ocjena od onih koje su dobile izvršna i zakonodavna vlast na nivou BiH – zbog kojih je ukupna ocjena BiH tek 7 od 100 (jer je učešće javnosti u planiranju budžeta ocjenjeno nulom, u odobravanju budžeta sa 11/100, u izvršenju budžeta takođe nulom i na kraju revizija sa 33).
Dakle, u principu, kvalitet i transparentnost revizorskog rada na nivou države, drži BiH da ne potone na samo dno, u kontekstu indeksa otvorenosti budžeta.
Detaljnije o istraživanju, metodologiji, rezultatima i preporukama možete vidjeti na https://www.internationalbudget.org/open-budget-survey/.
A izvještaj za Bosnu i Hercegovinu možete preuzeti na sljedećem linku: https://www.internationalbudget.org/open-budget-survey/country-results/2019/bosnia-and-herzegovina
(TH, revizije.info)
