Sve 4 vrhovne revizorske institucije u BiH – državna, entitetske i Brčko distrikta – usvojile su, do kraja 2022. godine, svoje programe i planove za 2023. godinu.
Ured za reviziju institucija BiH i u 2023. godinu ulazi zadržavajući dosadašnji nivo obaveza. Uz finansijsku reviziju svih 74 institucije na državnom nivou, planirana je revizija godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta institucija BiH za prethodnu godinu, te 4 revizije učinka. Pored toga, planirana je i realizacija Godišnjeg revizorskog izvještaja o glavnim nalazima i preporukama za 2022. godinu, u kojem će biti sadržani glavni nalazi i preporuke iz obavljenih finansijskih revizija, revizija učinka i specijalnih revizija (ukoliko istih bude bilo), te 3 izvještaja o praćenju realizacije preporuka iz ranije objavljenih izvještaja revizije učinka.
Ovo posljednje je i jedino povećanje u odnosu na prethodni period, jer se već godinama planira i realizuje tek po dva ovakva izvještaja godišnje – što znači da broj izvještaja revizija učinka za koje nije provjereno da li su i u kojoj mjeri institucije postupile po revizorskim preporukama stalno raste.
Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH, nakon što je u samo 5 godina, od 2016. do 2021. udvostručio broj finansijskih revizija u svojim planovima (od 51 za finansijsku reviziju za 2015. do 102 za finansijsku reviziju za 2020.), u prethodnoj i planu za ovu, 2023., godinu, održava dostignuti nivo i ugled jedine VRI u BiH sa trocifrenim brojem planiranih i realizovanih finansijskih revizija. No, još je značajniji ugled najkritičnije revizorske institucije, s najmanje pozitivnih i daleko najviše negativnih ocjena koje izriče revidiranim subjektima i institucije koja se ne libi ni sukoba sa Vladom, u tom kontekstu, odnosno koja se ne povlači pred javnim napadima iz Vlade kojima je cilj ušutkivanje revizora i atakovanje na njihovu nezavisnost.
Jedina zamjerka koja se ovoj instituciji može izreći vezana je za zadržavanje niskog broja revizija učinka koje provodi tokom godine. I u planu za 2023. ih je, naime, tek 3 (uz “paralelnu reviziju” – sa drugim VRI iz zemlje i regiona – iz oblasti rodne ravnopravnosti!), uz 3 pregleda realizacije preporuka iz ranijih godina objavljenih izvještaja o provedenim revizijama učinka. Iako ni parlamenti u BiH i njihova za reviziju nadležna radna tijela ne pokazuju osposobljenost, a negdje ni volju da se suoče sa ovim zahtjevnim oblikom revizija, budućnost je, zapravo, u njima. Jer je razlog zašto su finansijske revizije u BiH još uvijek značajne u tome što se radi o još uvijek neuređenoj i nestabilnoj državi i partokratskom sistemu koji tu neuređenost svjesno održava, ne dozvoljavajući pravnoj državi i institucijama da profunkcioniše i “po kratkom postupku” (sankcijama) riješi većinu problema na koje revizori godinama bezuspješno ukazuju.
O kako značajnim revizijama se radi možda je najbolje pokazala revizija „Efikasnost planiranja i realizacije mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije COVID-19“, o kojoj je izvještaj objavljen sredinom 2021. godine, koja je svojim kritičkim osvrtom na mjere Vlade izazvala njenu žestoku i krajnje neprimjerenu reakciju, koja bi, u iole normalnoj demokratskoj državi, rezultirala promptnom smjenom te Vlade, i inače spornog legitimiteta i opterećenoj korupcijskim skandalima i sudskim procesima. Značaj takvih revizija možemo isčitati i iz prisiljenosti revizora da od još jedne revizije, kojoj je namjera bila baviti se mjerama Vlade u Pandemiji, odustanu, zbog nemogućnosti dolaska do potrebnih podataka. Itd.
Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske od 2016. godine, kada je u svom planu imala 67 finansijskih revizija, što je bilo za 31% više od broja revizija planiranih od strane Ureda za reviziju institucija u FBiH u toj godini, u nastavku, svake godine sve više zaostaje za Federalnim revizorima. Dok je 2021. Ured za reviziju institucija u FBiH planirao povećnje od čak 100% u odnosu na plan od 5 godina ranije, Glavna služba za reviziju RS, imala je povećanje od tek 7%. U posljednje dvije godine, revizori Republike Srpske su napravili malo značajniji pomak u ovom kontekstu, ali je i dalje razlika između planiranog za 2023. (83 finansijske revizije, što je daleko najambiciozniji plan Glavne službe do sada) i 2016. tek 24%. Kolika je razlika i između planova finansijskih revizija entitetskih revizora u 2023. godini.
No, istini za volju, posmatramo li obim potencijalnih subjekata revizije u jednom i drugom entitetu, podaci su, zapravo, na strani Glavne službe za reviziju. Jer je broj potencijalnih subjekata revizije u RS oko 950 a u Federaciji preko 2000.
No, ono što svakako nije na strani Glavne službe za reviziju je nagli pad kritičnosti ove institucije od svojevremene ostavke tadašnjeg glavnog revizora RS, u avgustu 2017., pod nezabilježenim, i u jednoj demokratskoj zemlji i pravnoj državi neprihvatljivim, političkim pritiskom i na javni zahtjev tadašnjeg i sadašnjeg predsjednika RS i SNSD-a Milorada Dodika za tom ostavkom.
U 2023. godini, Glavna služba za reviziju javnog sektora RS planirala je, dakle, realizaciju dosad najvećeg broja finansijskih revizija – njih 83. Blagu zabrinutost, već u startu, izaziva činjenica da je broj revizija planiranih da se realizuju do 31.08. smanjen u odnosu na dosadašnji broj (sa 60 na 54), iako Služba sa realizacijom planiranog za taj period nije imala nikakvih problema, dok je broj revizija planiranih za period 01.09.-31.12. u kome Glavna služba već godinama ima problem da plan za taj period realizuje u potpunosti – dodatno, značajno(!), povećan (sa 18 iz prethodne godine, od kojih 2 nisu ni realizovana po planu, na 29 u planu za 2023.)
Pored finansijskih revizija za 2022., u 2023. je planirana i realizacija 6 revizija učinka, te, 4 pregleda realizacije preporuka iz ranijih godina provedenih revizia učinka i zasad neodređen broj pregleda realizacije preporuka iz ranijih godina provedenih finansijskih revizija.
Ured za reviziju javne uprave i institucija Brčko distrikta BiH, kao i državni ured, ima mogućnost da svake godine vrši reviziju svih institucija Brčko distrikta. Za razliku od državnog, međutim, kod ureda Distrikta to znači da se posljednjih godina broj revizija povećava. Naime, u Distriktu je, od 2014. – 2022. godine došlo do formiranja novih subjekata revizije i to: JZU „Zdravstveni centar Brčko“, RNU „Radio Brčko“, JP „Ceste Brčko“, Odjel za europske integracije i međunarodnu suradnju, Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije, Zavod za planiranje, projektiranje i razvitak Brčko distrikta BiH i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. U odnosu na prošlogodišnjih 30, u planu za 2023. godinu su 32 finansijske revizije i – standardno – jedna revizija učinka.
No, podsjetimo da revizija nije sama sebi svrha i da ispunjenje njenog projektovanog cilja i društvene uloge podrazumijeva adekvatan(!) angažman i drugih institucija. I da bi ogroman i zahtjevan posao koji revizori rade mogao biti obesmišljen, ukoliko se implementacija izbornih rezultata u Federaciji i na državnom nivou ponovo neprimjereno oduži ili se revizorskim izvještajima ne da potreban značaj, i ako vlast u RS nastavi opstruirati rad Odbora za reviziju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, s ciljem gušenja svake potencijalne kritike na njen račun.
(N.N., Revizije info)
