Evropski su revizori, već u nekoliko prethodnih izvještaja, utvrdili da postoje problemi u vezi s upravljanjem i sukobom interesa za agencije EU. U najnovijem, ovih dana objavljenom izvještaju, konstatuje se da bi Agencije trebale postrožiti svoja pravila i kontrole kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ublažio rizik da rukovodioci i ostali viši članovi osoblja koji napuste svoje radno mjesto preuzmu funkciju u privatnom sektoru koja bi ih mogla dovesti u sukob interesa.
„I ovaj put smo mogli iznijeti pozitivna, bezuslovna revizorska mišljenja o računovodstvenoj dokumentaciji agencija EU, a njihovi rashodi uglavnom ispunjavaju očekivane standarde”, izjavio je Rimantas Šadžius, član Suda koji je predvodio reviziju Evropskog revizorskog suda o agencijama EU. „Međutim, zakonodavci i agencije moraju voditi računa o našim znakovima upozorenja i strože postupati u slučaju fenomena „rotirajućih vrata” kako bi spriječili sukobe interesa i izbjegli da se našteti njihovu ugledu i ugledu EU u cjelini.”
Fenomen „rotirajućih vrata”, inače, u kontekstu EU, odnosi se na slučajeve u kojima članovi osoblja napuste javnu službu EU kako bi preuzeli funkcije u privatnom sektoru povezane s njihovim prethodnim aktivnostima. To može dovesti do sukoba interesa i sa sobom donijeti rizik za integritet institucija EU jer se dragocjene interne informacije mogu prenijeti u privatni sektor, jer bivši dužnosnici mogu lobirati kod svojih bivših kolega ili jer mogućnost zaposlenja na drugom radnom mjestu može uticati na trenutne dužnosnike.
Problem je ozbiljan, jer agencije EU imaju velik uticaj u ključnim područjima svakodnevnice evropskih građana, kao što su zdravstvo, sigurnost i pravosuđe i jer je “u igri” veliki novac. Tokom 2021. godine agencije su potrošile 13,1 milijardu iz budžeta EU kako bi provodile programe kao što su programi podrške za evropski zeleni plan i istraživanje. Zapošljavale su 14.430 djelatnika (17 % svih članova osoblja EU) s ukupnim budžetom od 4,1 milijarde eura, ne uključujući SRB.
Pravilima EU predviđeno je vrlo malo odredbi kojima bi se tijela EU obvezalo na praćenje mjere u kojoj trenutni i bivši članovi osoblja poštuju pravila u vezi s fenomenom „rotirajućih vrata”. S druge strane, agencije EU – posebno one s regulatornim ovlastima i vezama s relevantnim sektorima – posebno su izložene riziku od ovog fenomena, zbog dvaju razloga: kao prvo, oslanjaju se na privremene djelatnike, što vodi do visokih stopa fluktuacije osoblja, a kao drugo, njihovi modeli upravljanja uključuju upravne odbore s članovima koji su imenovani na kratak period. Problem leži u tome da se članovi odbora ne ubrajaju među osoblje agencija te se pravila o fenomenu „rotirajućih vrata” stoga na njih i ne primjenjuju. To vodi do nastanka pravne praznine i do toga da se ocjenjuje tek neznatni dio potencijalnih slučajeva „rotirajućih vrata”, poručuju revizori. Osim toga, pri postupanju s potencijalnim slučajevima „rotirajućih vrata” tek nekoliko agencija primjenjuje strože obaveze od minimalnih propisanih, dok većina njih uopšte ne prati pridržava li se njihovo trenutno i bivše osoblje pravila, te se isključivo oslanjaju na vlastite izjave tog osoblja.
A izvještaju o kome govorimo, revizori su, pored problema „rotirajućih vrata”, ponovo ukazali i na neke ranije iznesene primjedbe, koje nisu otklonjene. Istaknuti su problemi u vezi s upravljanjem u nadzornim tijelima za banke, osiguranje i finansijska tržišta, zbog kojih se ostavlja prostor za davanje prednosti nacionalnim interesima ispred eropskih. Revizori se usto ponovno kritički osvrću na način na koji agencije nabavljaju robu i usluge te ih pozivaju da garantuju ostvarivanje najveće moguće vrijednosti za uloženi novac. Činjenica je da su nedostaci u području javnih nabavki i dalje među glavnim razlozima zbog kojih se utvrđuje da agencije ne postupaju u skladu s pravilima o plaćanjima, a broj takvih slučaja u posljednje se vrijeme povećava.
Revizori su za polovinu agencija pronašli ugovore u kojima su postojali nedostaci. Za jednu agenciju – eu-LISA, koja upravlja obimnim IT sistemima u području slobode i sigurnosti – otkrili su da su rashodi u visini od 18,1 milion eura bili nepravilni zbog problema koji su već istaknuti u prošlosti. Agencija je stoga dobila revizorsko mišljenje s rezervom o plaćanjima a Sud ju je pozvao da poboljša svoje upravljanje postupcima javnih nabavki i ugovorima.
Revizija je pokazala i da je ruska ratna agresija na Ukrajinu posebno uticala na tri agencije. Agencija EU za azil (EUAA) zatražila je dodatno osoblje i finansijska sredstva nakon što su zemlje EU koje su primile ukrajinske izbjeglice zatražile više pomoći. Činjenica da se ruski lansirni sistemi Sojuz više nisu mogli upotrebljavati za satelite Galileo nepovoljno je uticala na aktivnosti u okviru svemirskog programa EU (EUSPA). Na kraju, agencija za likvidaciju banaka koje propadaju (SRB) zaključila je da je rat doveo do većih rizika u vezi sa izloženošću banaka prema drugim ugovornim stranama u Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini, kao i u vezi sa zajmovima domaćim poduzećima koja su najizloženija posljedicama rata.
(Revizije info)
