Generalno, u EU pojedinci i preduzeća imaju pravo na prekogranično pružanje i primanje usluga bez diskriminacije ili neopravdanih ograničenja. Slobodnim kretanjem usluga promovišu se konkurentnost i rast te se konsolidira jedinstveno tržište EU.
No u praksi stvari funkcionišu daleko od idealnog.
Na usluge – koje obuhvataju područja od izgradnje i prevoza preko arhitekture pa sve do IT-a i usluga zapošljavanja – otpada otprilike 70 % ekonomskih efekata zemalja EU (BDP-a), ali samo 20 % usluga pruža se prekogranično. Prema izvještaju Enrica Lette – izvještača EU za budućnost jedinstvenog tržišta, inače bivšeg premijera Italije – i dalje je potrebno ukloniti bitne prepreke kako bi se mogao iskoristiti puni potencijal jedinstvenog tržišta usluga.
U korijenu problema leže znatne razlike u nacionalnim zahtjevima u pogledu izdavanja odobrenja i certificiranja. Kad se tome pridodaju neusklađeni nacionalni propisi, složeni administrativni postupci i ograničenja pri upućivanju osoba na rad u inozemstvo, svi ti elementi vode do dugotrajnih prepreka zbog kojih je preduzećima teško i skupo pružati usluge izvan granica svojih zemalja.
Otprilike 60 % prepreka jedinstvenom tržištu EU utvrđenih 2002. još uvijek je bilo prisutno 2023. te su one i dalje ometale prekogranično poslovanje i umanjivale cjenovnu konkurentnost. Komisija je preduzela mjere za rješavanje tog problema, no do 2025. u njenim naporima ne samo da je nedostajala strateška usmjerenost nego i postupak za ciljano uklanjanje prepreka s najvećim potencijalnim efektom. Situacija se nije bitno promijenila otkako je Komisija 2025. donijela strategiju jedinstvenog tržišta, koja se zasniva na instrumentima koji vjerojatno neće biti efikasni.
Iako je Komisija podržavala države članice EU u olakšavanju pružanja prekograničnih usluga, preduzeća i dalje nemaju potpun pristup informacijama koje su im potrebne za pružanje usluga u drugim zemljama EU. Nadalje, procesom godišnje koordinacije ekonomskih politika EU – poznatim kao Evropski semestar – nisu stimulisane znatne regulatorne reforme u području usluga te je mali broj zemalja upotrijebio fond za oporavak od pandemije bolesti COVID-19 u svrhu reformi uslužnih sektora i uklanjanja regulatornih prepreka.
Primjena pravila jedinstvenog tržišta usluga generalno nije bila osigurana na odgovarajući način. Prije svega, Komisija se suočila s ozbiljnim izazovima u osiguravanju primjene tih pravila te se u tu svrhu uglavnom oslanjala na postupke zbog povrede prava. Međutim, u slučajevima u kojima države članice nisu postupile u skladu s Direktivom EU o uslugama nije uvijek brzo reagirala. Osim toga, postojali su nedostaci u njenoj obradi pritužbi koje su preduzeća podnijela protiv zemalja koje su navodno prekršile pravila EU: proces rješavanja pritužbi katkad je bio dugotrajan i doveo je do toga da su manja preduzeća stavljena u nepovoljniji položaj.
Studije pokazuju da bi se uklanjanjem postojećih prepreka mogle ostvariti znatne koristi. Međutim, Komisija nema cjelovit i ažuriran pregled nad preprekama prekograničnim uslugama i nije dovoljno analizirala troškove, koristi i učinak njihova uklanjanja.
Kad je riječ o intenzitetu prekogranične trgovine 2023., na uvoz i izvoz otpadalo je 0,4 % prometa u sektoru veleprodaje/maloprodaje, 0,8 % u sektoru građevinarstva, 4,6 % u sektoru pravnih i računovodstvenih usluga, 6,6 % u sektoru inženjerstva, 8,1 % u sektoru prijevoza, 15 % u sektoru računalnih usluga i 31,8 % u sektoru oglašavanja i istraživanja tržišta. Komisija prema vlastitoj analizi procjenjuje da bi se ambicioznim dodatnim reformama u EU do 2027. mogao ostvariti dodatan rast BDP-a od 2,5 %.
(Revizije info / Izvor: ERS)
