Podsjećanja

IV 2022.: ČUDAN ODNOS PARLAMENTA PREMA GENERALNOM REVIZORU

U rubrici Podsjećanja portala Revizije info i tekst iz aprila 2022.: Za razliku od Predstavničkog, Dom naroda je i ove (2022.) godine pozvao Generalnog revizora na sjednicu, održanu 12.04.. Ali, umjesto da se njegovo obraćanje delegatima podrazumijeva i očekuje ili čak zahtjeva - što bi s obzirom na ozbiljnost teme, odgovorna vlast uradila - riječ mu je data preko volje, praktično na njegovo insistiranje.

O odnosu Federalnog parlamenta prema Generalnom revizoru i Uredu za reviziju institucija u FBiH, a time i reviziji uopšte, dovoljno govori podatak da na sjednicu Predstavničkog doma (09.03.) na kojoj je jedna od tačaka dnevnog reda bio Izvještaj Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju o revizorskim izvještajima revidiranih subjekata i korisnika Budžeta Federacije BiH za 2020. godinu (dakle o rezultatu rada ovog ureda u prošloj godini) – Generalni revizor nije ni pozvan. A da ga je na, prošlogodišnjem (14.10.2021.), prvom gostovanju i prilici da se obrati delegatima, Predsjedavajući Doma naroda uvrijedio, tražeći od njega da se, za govornicom, predstavi (Što je i nedostatak elementarne kulture, jer je na Predsjedavajućem da predstavi gosta, ali i izvanredan pokazatelj stanja – da ni u trećoj godini svog rada u aktuelnom sazivu parlamentarci ne znaju ko je Generalni revizor u entitetu im, koji je, pritom, na toj funkciji već 6 godina, a dotad ga nisu vidjeli je im Komisija za reviziju nije radila dvije i po godine, a rukovodstva su im, za to vrijeme, odbijala zahtjeve Generalnog revizora da se obrati Parlamentu zbog te neprihvatljive situacije, u kojoj se gomilaju godine nerazmatranog rada Ureda za reviziju i stotine izvještaja o radu javnih institucija, ustanova, preduzeća….).

Za razliku od Predstavničkog, Dom naroda je i ove godine pozvao Generalnog revizora na sjednicu, održanu 12.04.. Ali, umjesto da se njegovo obraćanje delegatima podrazumijeva i očekuje ili čak zahtjeva (što bi s obzirom na ozbiljnost teme, odgovorna vlast uradila), riječ mu je data preko volje, praktično na njegovo insistiranje. Ne, dakle, zato sto je Predsjedavajući (onaj isti) smatrao da za tim ima potrebe i što to delegatima i javnosti koja prati sjednicu treba, nego zato sto, kao, Generalni revizor “ima potrebu” da nešto kaže, pa mu je to omogućeno, praktično kao usluga: “Imate potrebu? Izvolite.”.

E, pa, to obraćanje Generalnog revizora Parlamentu (ili ti, što bi predsjedavajući Doma naroda rekao: rezultat potrebe Generalnog revizora da nešto kaže), možete pročitati u nastavku. Mi ćemo samo konstatovati da je Generalni revizor u svojim ocjenama problema kojim je Ured bio izložen u prethodnom periodu, bio krajnje suzdržan i blag, te, dodati još i to da je njegovo podsjećanje delegata, na kraju izlaganja, o zakonskoj mogućnosti Parlamenta da primijeni sankcije prema onim kod kojih su utvrđene nepravilnosti, nije naišlo ni na kakvu reakciju. Nakog izlaganja Generalnog revizora, Izvještaj Komisije je usvojen bez rasprave.

Generalni revizor Ureda za reviziju institucija u FBiH Dževad Nekić, delegatima u Domu naroda Parlamenta FBiH (12.04.2022.):

„Revizorski izvještaji Ureda za reviziju treba da kontinuirano budu u fokusu izvršne i zakonodavne vlasti, s ciljem jačanja javne uprave, osiguranja transparentnosti i odgovornosti i zakonitog rada. Time se pokazuje domaćinski odnos i briga o javnim resursima i načinu njihovog upravljanja.

Da je veća pažnja posvećena revizorskim izvještajima u njima bi našli odgovore na mnoga današnja pitanja.

Danas je na dnevnom redu izvještaj komisije o revizorskim izvještajima za 2020. godinu, koje je Ured objavio prošle godine u periodu od maja do septembra.   

Kao što je navedeno u izvještaju Komisije, prošle godine smo Parlamentu dostavili 101 izvještaj o finansijskoj reviziji u kojima je dato 1.612 preporuka i 6 izvještaja revizije učinka, što je do sada najveći broj revizorskih izvještaja u jednoj godini.

Četrdeset četiri izvještaja finansijske revizije federalnog nivoa razmatrana su na sjednicama Komisije odgovorne za reviziju, koji su imali budžet odnosno finansijski plan u iznosu oko 8 milijardi KM (ne uključujući revizorski izvještaj o Izvještaja o izvršenju Budžeta) i u kojima je dato 687 preporuka. U navedenim izvještajima je dato 12 mišljenja s rezervom i 6 negativnih mišljenja za finansijske izvještaje, te 36 mišljenja s rezervom i 2 negativna mišljenja za usklađenost poslovanja za zakonima i drugim propisima, kao i dva suzdržana mišljenja na finansijske izvještaje.

Svi izvještaji koji su imali negativno mišljenje dostavljeni su nadležnim kantonalnim tužilaštvima.

Najvažniji nalazi i preporuke iz svih obavljenih revizija također su sadržani u Godišnjem revizorskom izvještaju, kojeg je Ured objavio na svojoj stranici i dostavio Parlamentu, odnosno svim delegatima i zastupnicima.

Pohvalno je da je Parlamentarna Komisija u relativno kratkom roku nakon objave izvještaja, održala rasprave, što ohrabruju nas u Uredu za reviziju, da nastavimo predano i profesionalno raditi svoj posao.

Zahvaljujući našim naporima i radu Centara civilnih inicijativa, sve veći broj izvještaja kantona, gradova i općina se također razmatra na sjednicama kantonalnih skupština i općinskih vijeća, što će doprinjeti boljem razumijevanju izvještaja i većoj implementaciji preporuka.

Parlamentarna Komisija i Parlament FBiH u proteklom periodu štitili su integritet i nezavisnost Ureda. Ako hoćemo da povećamo javnu odgovornost i da nosioci izvršnih fukncija odgovaraju najvišem zakonodavnom organu, takva praksa treba da bude pravilo.

Prateći iskustva svjetskih vrhovnih revizijskih institucija za vrijeme pandemije i vodeći računa o aktuelnim problemima u našem društvu, revizijom učinka smo obuhvatili efikasnost planiranja i realizacije mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije. Ovaj izvještaj je usvojila Komisija, ali nije donesen niti jedan zaključak kojim bi se osigurala implementacija datih preporuka. 

Naglasio bih da je u posljednje tri godine Ured objavio 14 izvještaja revizije učinka (5 novih tema i 9 praćenja postupanja po preporukama) – koji su se bavili raznim aktuelnim pitanjima i akutnim problemima. Donesen je 1 memorandum o odustajanju od glavne studije – koja se trebala baviti efektima poduzetih mjera na smanjenju negativnih posljedica izazvanih pandemijom. Samo jedan izvještaj od 14 objavljenih je razmatran.

Također smo i finansijske revizije usmjerili na rizike izazvane pandemijom, te u vezi s tim, skrenuli smo pažnju da određene mjere poduzete za saniranje posljedica nisu dobro osmišljene zbog čega se neće postići pravi efekti. Umjesto da se odmah poduzmu mjere kako bi se spriječio odliv sredstava iz Budžeta, Vlada FBiH je tražila od Ureda da dostavi obrazloženja i dopuni izvještaje. Takva Vladina reakcija od Ureda je ocijenjena kao pritisak i ugrožavanje nezavisnosti. 

Ured za reviziju može postići ciljeve i ispuniti planirane zadatke profesionalno, objektivno i učinkovito samo ako je nezavisan i zaštićen od vanjskog utjecaja.

Naše aktivnosti treba da svima služe kao dokaz koliko je Ured za reviziju posvećen svojoj ulozi nezavisnog revizora javnog sektora, koji radi u skladu sa međunarodnim standardima i služi kao pravovremen i objektivan izvor informacija Parlamentu FBiH i javnosti.

Sada smo ponovo suočeni sa situacijom da nam je onemogućeno izvršenje jedne planirane revizije,  i to Naftnih Terminala Federacije u Pločama. O svemu smo obavijestili i tražili od Vlade FBiH, Ministarstva energije i rudarstva, kao i Parlamentarne Komisije, preduzimanje aktivnosti u cilju stvaranja uslova za obavljanje revizije. Jedino je Komisija preduzela mjere i donijela zaključak da se u određenom roku dostavi dokumentacija u cilju obavljanja revizije.

Zaključci u Izvještaju Parlamentarne Komisije oslikavaju raznovrsnost i kompleksnost revidiranih subjekata. Njihovim usvajanjem će biti osigurana veća transparentnost i veća odgovornost rukovodilaca institucija, kojima su na upravljanje i odlučivanje povjerena javna dobra i značajna finansijska sredstva.

Naglašavam i to da Parlament u skladu sa Zakonom o reviziji može na osnovu nalaza i preporuka smanjiti budžet institucije ili poduzeti druge korektivne radnje u cilju sankcionisanja onih kod kojih su utvrđene nepravilnosti.“

(N.N., Revizije info, 14.04.2022.)