Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske 22.03. objavila je svoj peti izvještaj o provedenoj finansijskoj reviziji za 2020. godinu – Izvještaj o provedenoj finansijskoj reviziji Ministarstvo pravde RS.
Kao i u 4 prethodno objavljena izvještaja i u ovom su revidiranoj instituciji date pozitivne ocjene revizora za obje komponente finansijske revizije – i za finansijske izvještaje i za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima.
No, bez obzira na izraženo pozitivno mišljenje, revizori su kod Ministarstva pravde konstatovali značajne nepravilnosti u radu i neusklađenost sa zakonima i dali preporuke za otklanjanje uočenih nedostataka.
Ministru je preporučeno da obezbijedi: da se prijem radnika u radni odnos vrši u skladu sa odredbama Zakona o državnim službenicima; da se prilikom vršenja popisa, kao i prilikom sastavljanja izvještaja o izvršenom popisu u potpunosti poštuju odredbe Pravilnika o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem imovine i obaveza; da se nabavke roba i usluga vrše u skladu sa odredbama člana 2, 3, 17, 18, 68. i 75. Zakona o javnim nabavkama, kao i članom 7. Pravilnika o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II, dio B Zakona o javnim nabavkama: i da se nacrt kadrovskog plana dostavlja Ministarstvu finasija RS istovremeno sa budžetskim zahtjevom, shodno članu 5. stav (1) Pravilnika o načinu izrade i sadržaju kadrovskog plana u republičkim organima uprave.
U kontekstu datog pozitivnog mišljenja (I to čak i bez “skretanja pažnje”!), zanimljivo je i da Ministarstvo nije provelo 2 od 3 preporuke iz prethodnog izvještaja, o finansijskoj reviziji za 2019. Zapravo, nije, u propisanom roku, dostavilo ni odgovor o radnjama koje treba preduzeti po datim preporukama. A od preporuka je provela tek onu koja se odnosila na interni akt kojim bi se detaljnije uredilo pitanje isplate naknade troškova prevoza. Dok nije realizovala preporuke koje su se odnosile na usklađenost postupaka javnih nabavki sa Zakonom o javnim nabavkama i primjenu koeficijenata za obračun plata zaposlenih u skladu sa Zakonom o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske.
U izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji Ministarstva pravde za 2020. godinu, su taksativno navedeni svi uočeni nedostaci.
Posebno zabrinjava kršenje Zakona o javnim nabavkama.
Revizori su, naime, ustanovili da plan javnih nabavki za 2020. godinu i izvještaj o realizaciji zaključenih ugovora za 2020. godini nisu usklađeni sa nastalim promjenama u toku godine, odnosno da ne sadrže sve provedene postupke nabavki, kao ni informacije o nabavkama koje se odnose na telekomunikacione usluge i usluge aviotransporta putnika, što nije u skladu sa članom 17. Zakona o javnim nabavkama.
Postupak nabavki usluga smještaja u zemlji (hotelske i ugostiteljske usluge) nije proveden u skladu sa odredbama navedenim u članu 7. Pravilnika o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II, dio B Zakona o javnim nabavkama.
Procijenjena vrijednost nabavke u tenderskoj dokumentaciji i obavještenju o nabavci za usluga servisiranja i održavanja vozila i kancelarijskog materijala značajno se razlikuju u odnosu na vrijednosti iz Plana javnih nabavki za 2020. godinu. Navedene nabavke su pokrenute putem konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda na osnovu rješenja o pokretanju postupka javne nabavke koja ne sadrže procijenjenu vrijednost nabavke, što nije u skladu sa članom 18. Zakona o javnim nabavkama.
Ugovor o nabavci kancelarijskog materijala izabranom ponuđaču u vrijednosti od 29.538 KM (bez PDV-a) dodijeljen je na osnovu ponude koja nije ispunjavala zahtjeve iz tenderske dokumentacije, što nije u skladu sa članom 2., članom 3. i članom 68. Zakona o javnim nabavkama.
I, konačno, Ministarstvo nije dosljedno provelo preporuku datu u prethodnom revizorskom izvještaju, a koja se odnosila na izvještavanje o provedenim postupcima, jer na svojoj internet stranici nije objavilo osnovne elemente ugovora i na taj način obezbijedilo transparentnost i dostupnost informacija o provedenim postupcima, što nije u skladu sa članom 75. pomenutog zakona.
Kršenja zakona su uočena i u segment zapošljavanja.
U izvještaju se navodi da Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, koji je u Ministarstvu bio na snazi u toku 2020. godine, nije sistematizovano radno mjesto savjetnika ministra. No, savjetnik ministra je angažovan. I to po osnovu ugovora o obavljanju poslova savjetnika na osnovu člana 77. Zakona o republičkoj upravi. Revizori upozoravaju da su poslovi na kojima je angažovano lice za savjetnika ministra u okviru nadležnosti Ministarstva. Konstatuju da je mjesečna naknada utvrđena na osnovu Zakona o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske, a visine stopa poreza i doprinosa na lična primanja koje Ministarstvo obračunava i plaća po ovom osnovu su važeće za ugovore o djelu. I da je ugovor za obavljanje poslova savjetnika ministra zaključen na vremenski period trajanja mandata ministra. Zbog svega navedenog, revizori su konstatovali da se ugovor o obavljanju poslova savjetnika ministra sa fizičkim licem ne može smatrati ugovorom o djelu, shodno odredbama člana 205. Zakona o radu.
Dalje, revizori su otkrili da je Ministarstvo izvršilo prijem jednog radnika na određeno vrijeme u svojstvu pripravnika bez raspisivanja javnog konkursa, što nije u skladu sa članom 62. Zakona o državnim službenicima, kojim je propisano da se pripravnik prima na osnovu javnog konkursa koji raspisuje i sprovodi republički organ uprave koji vrši prijem pripravnika.
Revizori su utvrdili i sukob interesa, usljed nepopunjenosti određenih radnih mjesta, koje se premoštava (neadekvatnom) internom podjelom zadataka. Poslove internog revizora, naime, obavlja izvršilac, koji ujedno obavlja i poslove javnih nabavki. No, obavljanje poslova koji nisu u vezi sa funkcijom interne revizije nije u skladu sa članom 20. Zakona o sistemu internih finansijskih kontrola u javnom sektoru RS. A zbog čega je to tako propisano, govori podatak da je, u toku 2020. godine, interni revizor izvršio ukupno dvije interne revizije, od kojih jednu u okviru samog Ministarstva koja se odnosila na reviziju – javnih nabavki.
U izvještaju se konstatuje i da Ministarstvo nije uz budžetski zahtjev dostavilo kadrovski plan za 2020. godinu, što nije u skladu sa članom 5. Pravilnika o načinu izrade i sadržaju kadrovskog plana u republičkim organima uprave.
Još jedna od primjedbi revizora odnosi se na redovni godišnji popis imovine i obaveza sa stanjem na dan 31.12.2020. Izvještaj o izvršenom popisu Ministarstva pravde ne sadrži sve informacije propisane članom 20. Pravilnika o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem imovine i obaveza. Pomenuti izvještaj ne sadrži informacije o datumu početka i završetka popisa, uporedni pregled stvarnog i knjigovodstvenog stanja, kao ni prijedloge popisne komisije za otpis, iako je nakon izvršenog popisa izvršen otpis dijela opreme.
Davanje pozitivnog mišljenja, pa čak i bez “skretanja pažnje”, nakon ovakvih uočenih propusta i nezakonitosti (i to ministarstva – pravde!) aktuelizira primjedbe, izrečene ne samo u vezi ocjena Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, nego i nekih drugih VRI, da kriteriji za ocjenjivanje nisu dovoljno oštri (da sad zanemarimo primjedbe iz opozicije o političkom uticaju i motivisanosti). I, mnogo značajnije – otvara pitanje uticaja ovakvih ocjena na provođenje preporuka. Što pomenuti podatak o dvije neprovedene od tri u prethodnom izvještaju date preporuke odlično ilustruje.
(T.H., Revizije info, 24.03.2021.)
