Prije desetak dana (15.03.2023.), u Tuzli je održan sastanak Mreže za internu reviziju Saveza općina i gradova Federacije BiH.
Ovo je tek drugi sastanak ovog tijela Savez općina i gradova FBiH, nevladine i neprofitne organizacije, nastale dobrovoljnim udruživanjem općina i gradova u FBiH, s ciljem razvoja lokalne samouprave i unapređenja i zaštite njihovih zajedničkih interesa.
Upravo je potreba razvoja lokalne samouprave, kroz jačanje funkcije javnih internih finansijskih kontrola, i motivisala stvaranje ove Mreže, čiji je osnivački sastanak održan u novembru prošle godine, u Sarajevu.
“Mreža za internu reviziju zamišljena je kao konsultacijsko i savjetodavno tijelo u okviru Saveza općina i gradova FBiH i zajednička platforma rukovodilaca službi interne revizije i internih revizora, pri čemu će glavna svrha Mreže biti jačanje aktivnosti i inicijativa u segmentu interne revizije u općinama i gradovima u Federaciji BiH i jačanje saradnje i koordinacije rukovodilaca službe i internih revizora.”, navedeno je iz Saveza.
Mreža okuplja šefove službi za internu reviziju i interne revizore iz 80 jedinica lokalne samouprave u Federaciji. Kako kaže njena predsjednica, Amra Hamzić: “Ovo je još uvijek mlada profesija, imamo jedinice lokalne samouprave u kojima se još uvijek formiraju jedinice za internu reviziju.”
Na sastanku održanom u Tuzli, uz 15 internih revizora i šefova službi iz 11 općina i gradova u FBiH, prisutni su bili i predstavnici Ureda za reviziju institucija u FBiH. I jedna od tema sastanka je bila “Saradnja interne i eksterne revizije u cilju rješavanja zajedničkih izazova”.
Razgovaralo se o zahtjevima primjenjivih standarda, propisa i druge regulative u dijelu kojim se uređuje međusobni odnos eksterne i interne revizije, kao i mogućnostima i koristima buduće saradnje Ureda i Mreže. Prisutnima su prezentirane nadležnosti Ureda za reviziju, metodologija izrade godišnjeg plana revizija, kao i najčešći nalazi i preporuke općinama i gradovima koji su dati u izvještajima o finansijskim revizijama Ureda.
“Ove dvije profesije, interna i eksterna revizija se na neki način nadopunjavaju, imaju dosta sličnosti i ova koordinacija je jako bitna.”, izjavila je Amra Hamzić, predsjednica Mreže za internu reviziju Saveza općina i gradova FBiH.
Inače, Ured za reviziju institucija u FBiH, redovno, u svoje godišnje planove inkorporira i reviziju po nekoliko jedinica lokalne samouprave. I u toj reviziji pažnju posvećuje i stanju interne revizije u njima.
S druge strane, Ured je, svojevremeno, proveo i u junu 2016. godine objavio izvještaj o reviziji učinka na temu “Uspostava i funkcionisanje interne revizije u javnom sektoru u Federaciji BiH.”, koja se odnosila, između ostalog i na jedinice lokalne samouprave.
Nalazi tada provedene revizije pokazali su da institucije u FBiH nisu preduzele adekvatne mjere na uspostavljanju funkcionalne interne revizije, što podrazumijeva uspostavljanje jedinica interne revizije u skladu sa zakonskom regulativom.
“Veliki broj uspostavljenih jedinica za internu reviziju nije funkcionalan, iz razloga što nisu kadrovski popunjena sistematizovana radna mjesta internih revizora ili su obavljali i druge poslove, zatim nisu ispoštovane obaveze donošenja strateškog i godišnjeg plana, kao ni izvršenje planiranih aktivnosti. Provedena revizija je pokazala da je u posmatranom periodu posvećeno minimalno pažnje upravljanju rizicima, a odnosilo se na javne nabavke, transfere i izvršenje budžeta.”, navodi se u Izvještaju.
Šest godina kasnije, Ured se vratio ovoj temi i proveo analizu realizacije preporuka datih u ovoj reviziji učinka iz 2016. godine.
Praćena je realizacija 13 datih preporuka, od čega jedna Parlamentu Federacije BiH, dvije Vladi FBiH, tri Federalnom ministarstvu finansija, četiri Centralnoj harmonizacijskoj jedinici, i tri institucijama koje su obavezne uspostaviti jedinicu interne revizije.
U izvještaju objavljenom 24.10.2022. godine, navedeno je da je utvrdeno da je manje od polovine datih preporuka u potpunosti realizovano. Odnosno da je za 6 godina, u potpunosti realizovano 6 preporuka (pa će valjda svih 13 biti realizovano do 2029.?), pet je djelimično realizovano, dok su za dvije tek započete aktivnosti na realizaciji.
Revizori su konstatovali da je regulatorni okvir koji uređuje predmetnu oblast unaprijeđen, s obzirom na to da su u posmatranom periodu usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, te je donesen novi Pravilnik o kriterijima za uspostavu jedinica za internu reviziju u javnom sektoru u FBiH kojim su jasnije definisani kriteriji za uspostavu interne revizije, te je ažuriran popis organizacija kod kojih postoji potreba za uspostavljanjem jedinica za internu reviziju.
Međutim, konstatovali su i poraznu činjenicu, poznatu i iz “redovnih” godišnjih finansijskih revizija koje vrše, da jedinice interne revizije još uvijek nisu uspostavili svi subjekti javnog sektora u Federaciji BiH koji su to bili obavezni, po Zakonu. Od 19 korisnika Budžeta FBiH koji su trebali uspostaviti jedinice interne revizije, tri nisu imala zaposlenog internog revizora. Od 67 vanbudžetskih fondova i institucija nižih nivoa vlasti, 19 nije imalo sistematizovanu jedinicu interne revizije. Od 48 subjekata koji imaju sistematizovane jedinice za internu reviziju, njih 13 nije imalo zaposlenog internog revizora.
Pritom, da se stvari ne završavaju, nego tek počinju s formiranjem jedinica za internu reviziju, pokazuje nalaz revizora da je kod subjekata koji su uspostavili ove jedinice evidentna niska realizacija preporuka interne revizije. Od ukupno 6.213 preporuka koje su jedinice interne revizije u FBiH dale u periodu 2019-2021. godine, realizovano je svega 2.056 ili 33% preporuka.
Uzimajući u obzir značaj i ulogu interne revizije za poboljšanje efikasnosti upravljanja rizicima, kontrolama i upravljačkim procesima u institucijama javnog sektora, Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine cijeni da subjekti revizije trebaju uložiti dodatne napore kako bi se osiguralo efikasno funkcionisanje interne revizije.
Ured je iskoristio priliku i da i ovim povodom naglasi značaj uloge Parlamenta u efektima revizije na društvo. Naveo je, naime, da je Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju razmatrala 2017. godine izvještaj o pomenutoj reviziji učinka i sačinila Informaciju sa zaključcima s ciljem osiguranja efikasne realizacije datih preporuka. Medutim, Parlament FBiH nije preduzimao daljnje korake na razmatranju izvještaja kako bi usvojio zaključke Komisije i obavezao institucije na veću realizaciju preporuka. Što je, po Uredu, imalo za posljedicu da date preporuke i dalje nisu u cijelosti realizovane.
Što se tiče jedinica lokalne samouprave, može li se reći da se stanje od 2016. godine, kada je rađena pomenuta revizija učinka o internoj reviziji popravilo, ali ne dovoljno. Jer još uvijek ima općina u kojima nisu ni formirane jedinice za internu reviziju, a i revizori Ureda za reviziju institucija u FBiH pri finansijskim revizijama općina i gradova redovno nailaze i na probleme u ovom segmentu.
Zato je i zaključak o potrebi nastavka daljnje saradnje Mreže za internu reviziju Saveza općina i gradova Federaciji BiH, sa Uredom za reviziju, logičan. Korist je obostrana, ali u ovom trenutku posebno izražena za interne revizore, kojima Ured može pomoći i iskustvom i snagom institucije koja se već izborila za svoju nezavisnost, što jedinicima za internu reviziju u njihovim općinama i gradovima, s obzirom na nivo svijesti ovdašnjih političara, neće biti lako ostvariti.
(T.H., Revizije info)
