Komentari i analize

I U UPRAVLJANJU OTPADOM OD ELEKTRIČNIH I ELEKTRONSKIH PROIZVODA SMO MEĐU NAJGORIM

„Definisani ciljevi zbrinjavanja ove vrste otpada značajno su niži od onih koji su utvrđeni u relevantnim evropskim direktivama. Navedeno se negativno odražava na količine prikupljenog i zbrinutog EE otpada, koje su u prosjeku niže u odnosu na većinu zemalja u okruženju.“, navodi se u saopštenju Ureda za reviziju institucija u FBiH, objavljenom povodom završetka revizije učinka „Upravljanje otpadom od električnih i elektronskih proizvoda".  

Jedna od tri planirane i realizovane revizije učinke iz plana Ureda za reviziju institucija u FBiH za 1. kvartal 2025. je revizija na temu upravljanja otpadom od električnih i elektronskih proizvoda. Čiji je cilj bio ispitati da li su nadležne institucije preduzele potrebne aktivnosti na blagovremenom osiguranju odgovarajućih regulatornih i planskih pretpostavki za efikasno upravljanje, nadzor, te izvještavanje o upravljanju električnim i elektronskim otpadom.

Revizijom su obuhvaćene aktivnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Federalne uprave za inspekcijske poslove, kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast zaštite okoliša i nadležnih inspekcija iz Hercegovačko­neretvanskog, Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog kantona i Kantona Sarajevo, poduzete u periodu od 2021. do 2023. godine.

Rezultati su uobičajno porazni, kao i u gotovo svemu čega se kontrolori i analitičari stanja u našoj zemlji dotaknu.

Startno, strateški i planski dokumenti za upravljanje otpadom na nivou FBiH i kantona nisu blagovremeno doneseni, što onemogućava pravovremeni planiranje i realizaciju konkretnih mjera u ovom kontekstu.

Inspekcijski nadzor koji se provodio u prethodnim godinama nije bio dovoljan za blagovremeno otkrivanje nepravilnosti i preduzimanje korektivnih aktivnosti. Zbog nekvalitetne kaznene politike, nepoštovanje propisa u proteklom periodu nije adekvatno sankcionisano.

Jedna od zaprepašćujućih a uobičajenih osobina ovdašnjih vlasti, da radi i odluke donosi bez relevantnih podataka i njihove analize, evidentna je i u ovom konkretnom slučaju. Postojeći informacioni sistem upravljanja otpadom, naime, i dalje ne pruža pouzdane pokazatelje o stvarnim količinama plasiranih, prikupljenih i zbrinutih količina otpada.

A naravno da nadležni organi i institucije nisu na adekvatan način provjeravali i poredili podatke iz sistema s podacima drugih relevantnih institucija radi preduzimanja korektivnih radnji, kako su to i revizori konstatovali.

No, pomalo naivno se nadaju da će revizija koju su proveli i prateći joj izvještaj motivisati te organe i institucije na korekciju svoje prakse i poboljšanje stanja u predmetnoj oblasti.

„Podaci prezentirani u lzvještaju predstavljaju kvalitetan osnov za preispitivanje dosadašnjih praksi u ovoj oblasti. Za rješavanje ustanovljenih problema – bolju zaštitu okoliša, smanjenje otpada na odlagalištima, zaštitu zdravlja stanovništva i veću naplatu prihoda od naknada – potrebno je učešće svih nadležnih institucija, s naglaskom na adekvatne izmjene i dopune propisa, jačanje rada inspekcijskih organa i unapredenje kontrolnih mehanizama i sistema izvještavanja.“, navode iz Federalnog ureda za reviziju.

Pri tome, treba imati u vidu i da su definisani ciljevi zbrinjavanja ove vrste otpada u BiH značajno niži od onih koji su utvrđeni u relevantnim evropskim direktivama. Što se negativno odražava na količine prikupljenog i zbrinutog EE otpada, koje su u prosjeku niže u odnosu na većinu zemalja u okruženju.

(T.H., Revizije info)