Iako su za penzije svojih građana odgovorne same države članice EU, Unija ima regulatorne ovlasti u području prekogranične mobilnosti, zaštite potrošača i unutrašnjeg tržišta. Budući da mnoge zemlje EU u okviru svojih penzijskih sistema teško održavaju primjeren nivo penzija (dohodak starijih osoba u EU bio je 2023. u prosjeku manji od 60% dohotka radno sposobnog stanovništva, uz znatne razlike među zemljama, te je bio viši za muškarce nego za žene.), EU je utvrdila osnovna pravila za profesionalne penzione fondove i postavila temelje za ličnu penziju na nivou EU.
Naime, penzijski sistemi u EU u pravilu se temelje na tri stuba. Prvi stub sastoji se od državnih i zakonskih penzija, a dopunjuje se profesionalnim penzijama povezanim s dohotkom koje čine drugi stub i drugim ličnim penzijama koje čine treći stub.
Sistemi profesionalnih penzija programi su penzione štednje koje poslodavci uspostavljaju za svoje zaposlenike. Ekonomska važnost nedržavnih penzijskih proizvoda u sklopu kojih se upravlja dugoročnom i penzionom štednjom zaposlenika znatno se razlikuje među zemljama EU. U nekim zemljama profesionalne penzije u pravilu čine veći dio penzijskih primanja od državnih penzija. Sektor profesionalnih penzija koncentriran je u nekoliko zemalja EU, a u nekima uopšte ne postoji. Na primjer, u Danskoj i Nizozemskoj vrijednost imovine kojom upravljaju institucije za profesionalno penziono osiguranje ili drugih ličnih penzija utemeljenih na zaposlenju veća je od nacionalnog BDP-a.
„U ekonomijama EU u kojima postoji sve više demografskih i fiskalnih izazova dopunske penzije trebale bi imati sve važniju ulogu”, izjavio je Mihails Kozlovs, član Suda zadužen za predmetni izvještaj. „Nažalost, ni penzijski sistemi koje finansiraju poslodavci ni lični penzijski proizvodi na nivou EU nisu ispunili očekivanja, posebno kad je riječ o prekograničnoj saradnji. Potrebno je preduzeti dodatne korake za jačanje njihove uloge.”
Uprkos nizu Komisijinih inicijativa, trenutno ni prekogranične profesionalne penzije ni panevropski penzijski proizvodi nemaju važnu ulogu na tržištu dopunskih penzija u EU. Procjenjuje se da institucije za profesionalno penziono osiguranje upravljaju imovinom u vrijednosti od otprilike 2,8 biliona eura i da je njima obuhvaćeno oko 47 miliona radnika i penzionera, ali njihove prekogranične aktivnosti i dalje su koncentrirane u malom broju zemalja u kojima već tradicionalno postoje penzije koje finansiraju poslodavci. Razlozi za to uglavnom leže u faktorima koji su izvan nadležnosti EU, ali revizori ističu i da je EU uveo dodatne zahtjeve za prekogranične fondove, čime ih se stavlja u još nepovoljniji položaj.
Panevropski lični penzijski proizvod dostupan je od marta 2022. te bi se njime radnicima koji štede za penziju trebala pružiti alternativa u obliku prenosivog prekograničnog proizvoda. Međutim, nedostatak poreznih podsticaja te regulatorna gornja granica troškova i naknada od 1% umanjuju privlačnost tog proizvoda. Ove godine na tržištu je dostupan samo jedan panevropski lični penzijski proizvod. Njegova je upotreba dosad bila na vrlo niskom nivou s manje od 5.000 štediša, a imovina kojom se upravlja u sklopu tog proizvoda manja je od 12 miliona eura.
Kako se približavaju penziji, za građane je ključno da imaju pristup sveobuhvatnim informacijama o ovoj vrsti primanja. Međutim, planovi EU za povećanje transparentnosti u sklopu unije tržišta kapitala nisu donijeli mnogo rezultata. I dalje ne postoji pregled državnih, profesionalnih i ličnih penzija, kojim bi se pojedincima pomoglo da razumiju svoja ukupna buduća penziona primanja.
Iako je EIOPA preduzela mjere za povećanje informisanosti o profesionalnom penzionom osiguranju, uplatitelji doprinosa i korisnici i dalje ne raspolažu potpuno transparentnim informacijama o uspješnosti povezanih fondova, uključujući troškove za radnike i povrat za penzionere. To je ključno jer određene penzije zavise od uspješnosti ulaganja, zbog čega je profesionalne penzione fondove ujedno potrebno efikasno nadzirati. Međutim, Uprkos uloženim naporima EIOPA nije mogla osigurati usklađene nadzorne prakse u EU, i to zbog male prihvaćenosti njenih inicijativa među nacionalnim tijelima i okvira u kojem djeluje, čija je svrha minimalno usklađivanje.
I, konačno, Komisija i EIOPA poduzele su prve korake za poboljšanje finansijske pismenosti građana u pogledu penzija te za podsticanja penzione štednje i održivosti penzija, ali efekat tih inicijativa i dalje je ograničen.
(Revizije info / Izvor: ERS)
