EU je predložio paket vrijedan 750 milijardi eura poznat pod nazivom „EU sljedeće generacije” (engl. Next Generation EU) u svrhu pružanja podrške državama članicama u naporima da svedu efekat pandemije na društvo i ekonomiju na najmanji mogući nivo i da se vrate na put održivog rasta. Dio tog paketa čini instrument nazvan „Pomoć za oporavak za koheziju i evropska područja” (REACT-EU) koji bi bio obuhvaćen budžetskim periodom 2014.–2020. i čija je svrha postaviti temelje za oporavak EU-a u periodu 2020.–2022. Komisija je ujedno predložila nova pravila za evropske strukturne i investicijske (ESI) fondove za budžetski period 2021.–2027. s ciljem uvođenja mehanizama koji se mogu aktivirati u kratkom roku u slučaju dodatnih šokova u narednim godinama. Procjenom koju su revizori obavili obuhvaćena su oba prijedloga.
„Nakon izbijanja pandemije COVID-19 Komisija je preduzela mjere u nizu područja, uključujući brzu mobilizaciju dodatnih finansijskih sredstava i predlaganje novih pravila o finansiranju”, istaknula je Iliana Ivanova, članica Evropskog revizorskog suda zadužena za ovo mišljenje. „Te su mjere dobrodošle, ali da bi bile djelotvorne potrebno ih je dobro koordinirati na razini EU-a i država članica.”
Revizori pozdravljaju prijedlog Komisije da se finansijskim sredstvima iz instrumenta REACT-EU upravlja u sklopu postojećih struktura za ESI fondove u državama članicama, što smatraju „razumnom i pragmatičnom idejom”. Međutim, prijedlogom se odluka o tome kako će se upotrijebiti dodatna sredstva u cijelosti prepušta državama članicama te on ne sadržava dovoljno pojedinosti o načinu na koji bi se taj instrument koordinirao s drugim instrumentima EU i nacionalnim programima. Time se stvara rizik od fragmentiranja ili dupliciranja podrške EU. Nadalje, države članice trebale bi rezervisati dodatna sredstva (tj. namijeniti ih za konkretnu svrhu) do 2022. godine, čime će se staviti dodatan pritisak na njihovu mogućnost pravilne i kvalitetne upotrebe tih sredstava, što pak vodi do rizika od ishitrene potrošnje kojom se prednost daje iskorištavanju sredstava, a ne ostvarivanju odgovarajuće vrijednosti za uloženi novac (po načelu „ako se sredstva ne potroše, ostaje se bez njih”), kao i do većeg rizika od nepravilnosti i prevara. Taj je rizik posebno izražen u slučaju država članica koje će pandemija vjerojatno najteže pogoditi, u kojima su stope iskorištavanja sredstava niže. Konačno, revizori naglašavaju da nova metoda dodjele finansijskih sredstava državama članicama može biti nepouzdana zbog toga što bi se stope nezaposlenosti u tim državama mogle procijeniti manjima od stvarnih.
Cilj je predloženih izmjena zajedničkih odredbi kojima se uređuje upotreba ESI fondova u periodu 2021.–2027. ojačati kapacitet EU za pružanje odgovora na vanredne i neuobičajene okolnosti. Te bi se odredbe primjenjivale na svaku situaciju koju Vijeće prepozna kao kriznu te bi se njima Komisiji privremeno omogućilo da brže reaguje upotrebom „provedbenih odluka”. Međutim, u prijedlogu Komisije nije navedeno kada bi se ta privremena ovlaštenja ukinula, te, u njemu nije razrađen niz aspekata koji doprinose dobrom finansijskom upravljanju, kao što je ublažavanje rizika od „mrtvog tereta” (finansiranja projekata koji bi se dovršili i bez podrške) koji nastaje retroaktivnim odobravanjem projekata. Stoga će Komisija možda trebati uvesti dodatna pravila u vezi s kriznim situacijama u trenutku kad one nastanu. S pozitivne strane, prijedlog uključuje poboljšane odredbe za praćenje upotrebe finansijskih sredstava za hitne slučajeve, što je prvi korak prema većoj transparentnosti.
Mišljenje Evropskog revizorskog suda o predloženoj Uredbi o instrumentu REACT-EU i Uredbi o zajedničkim odredbama kojom se uređuje upotreba ESI fondova, a koje su zatražili Evropski parlament i Vijeće, objavljeno je, u cilju ubrzanja čitavog procesa, u jednom dokumentu, trenutno dostupnom na internetskim stranicama Suda eca.europa.eu na engleskom jeziku.
(revizije.info)
