Ravnopravnost polova jedna je od temeljnih vrijednosti Evropske unije. Takođe je prepoznat kao značajna pokretačka snaga ekonomskog rasta. Evropska komisija, u Strategiji za ravnopravnost polova za period 2020.-2022. navodi da “rodna ravnopravnost donosi više radnih mjesta i veću produktivnost”, pozivajući se na studiju Evropskog instituta za ravnopravnost polova (EIGE), u kojoj se procjenjuje da bi poboljšanje rodne ravnopravnosti moglo dovesti do povećanja BDP-a EU po stanovniku između 6,1% i 9,6% do 2050. godine, s potencijalnim uticajem na BDP u određenim državama članicama EU i do 12%.
Ugovor o funkcionisanju Evropske unije daje osnovu za rodno osviještenu politiku, obavezujući EU da promoviše jednakost muškaraca i žena u svim svojim aktivnostima. Što se odnosi na princip da prava, odgovornosti i mogućnosti žena i muškaraca trebaju biti jednake. No…
Studije o učincima krize COVID-19, provedene za Komisiju, pokazuju da su žene nesrazmjerno pogođene u ekonomskom smislu. Evropski parlament prepoznaje da je pandemija pogoršala postojeće strukturne rodne nejednakosti i založio se za korištenje rodno osviještene politike i rodnog budžetiranja u odgovoru na oporavak od COVID-19, kao i primjenu naučenih lekcija o štetnim učincima prethodnih ekonomskih kriza na polnu jednakost.
Nekoliko studija zaključilo je da se podrška jednakim pravima smanjila u nekim zemljama posljednjih godina. Komisija opisuje napredak u postizanju pune ravnopravnosti polova kao „spor“.
„Države članice“, navela je, „u prosjeku su postigle 67,4 od 100 bodova u EU indeksu ravnopravnosti polova 2019., što predstavlja poboljšanje za samo 5,4 boda od 2005. godine”. Međutim, stanje se znatno razlikuje među različitim državama članicama.
Indeks ravnopravnosti spolova proizvodi EIGE i on mjeri rodnu ravnopravnost u šest domena: rad, znanje, moć, novac, zdravlje i vrijeme. Komisija je tržište rada istakla kao jedno od ključnih područja rodne nejednakosti. Napomenuo je da je 2017. godine učešće žena na tržištu rada u EU bilo oko 11,5 procentnih poena manje od učešća muškaraca, a prosječna plaća žena oko 16% niža.
U saopštenju Evropskog revizorskog suda, izdatom povodom objavljivanja ovog izvještaja, navodi se da rodno osviještena politika počiva na jednostavnom načelu: pitanje roda mora se uzeti u obzir u svim fazama i svim područjima oblikovanja i provođenja politika.
A ključni segment je rodno budžetiranje. Rodno budžetiranje znači primjenu rodne ravnopravnosti na svim nivoima budžetskog procesa.
Rodno osviještena izrada budžeta ne svodi se samo na finansiranje inicijativa koje se izravno bave pitanjem rodne ravnopravnosti. Svrha je takve izrade budžeta razumjeti efekat budžetskih i političkih odluka na ciljeve u pogledu rodne ravnopravnosti te iskoristiti te informacije za smanjenje nejednakosti unošenjem promjena u javne prihode i rashode.
Revizori su procijenili je li se rodno osviještena politika primjenjivala u budžetu EU od 2014. nadalje. Zaključili su da još ne postoji efikasan okvir za pružanje podrške uključivanju rodno osviještene politike u budžet EU, kao i da se u budžetskom ciklusu EU nije na odgovarajaći način uzelo u obzir pitanje rodne ravnopravnosti. Evropska komisija nije posvetila veliku pažnju rodnoj analizi politika i programa EU, te se tek u ograničenoj mjeri služila podacima i pokazateljima razvrstanima prema spolu. Na primjer, revizori su utvrdili da su jasni ciljevi povezani s rodnim pitanjima postojali samo u 4 od ukupno 58 programa potrošnje za period 2014. – 2020., a pokazatelji povezani s rodnim pitanjima postojali su za samo njih 5. Međutim, utvrdili su da je u područjima u kojima su detaljno utvrđeni pravni zahtjevi zahvaljujući tome bilo lakše uključiti rodnu ravnopravnost u programe.
Znatan iznos finansijskih sredstava EU potrošit će se u okviru instrumenta „Next Generation EU“ (NGEU) i novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za period 2021. – 2027., te revizori iznose niz preporuka čiji je cilj pomoći EU da, kad je riječ o rodno osviještenoj politici, pretoči svoje riječi u djela. Revizori ističu i da je u novoj strategiji za rodnu ravnopravnost za period 2020. – 2025. izražena još jača predanost Komisije rodno osviještenoj politici, no i da i dalje nedostaju osnovni preduslovi i konkretne mjere. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, najvećeg dijela instrumenta „Next Generation EU”, postoji obaveza da se vodi računa o rodnoj ravnopravnosti. U nacionalnim planovima za oporavak i otpornost bit će potrebno objasniti kako će predložene mjere doprinijeti promociji rodne ravnopravnosti.
Međutim, revizori ističu da će bez zajedničkih pokazatelja biti teško pratiti rezultate i preduzimati daljnje korake, među ostalim i u području rodne ravnopravnosti.
Evropski revizorski sud napominje i da se njihov izvještaj odnosi na „žene“ i „muškarce“. To su pojmovi koji se koriste u ugovorima o EU. Ali da rodni identiteti nisu ograničeni na ova dva deskriptora.
(TH, Revizije info)
