Regija i svijet

EVROPSKI REVIZORSKI SUD ISPITUJE VJEŠTAČKU INTELIGENCIJU: REVOLUCIJA JE U TOKU ALI EVROPA ZAOSTAJE

Evropski revizorski sud objavio je ovih dana da započinje s procjenom mjera EU za podršku razvoju vještačke inteligencije, odnosno sa radom na reviziji učinka “Vještačka inteligencija u EU”. Vještačka inteligencija ključna je za buduću konkurentnost ekonomije. A Evropska unija suočena je s rizikom od zaostajanja u toj ključnoj tehnološkoj utrci. Revizori će procijeniti planirane mjere EU za podsticanje razvoja vještačke inteligencije. I ispitati omogućuje li se planovima i finansijskim mjerama Evropske komisije pozicioniranje Evrope kao jednoga od globalnih predvodnika u ovom području. Mada je negativan odgovor na to pitanje već jasan. A razlike unutar same Unije drastične. Pa je glavni cilj revizije koja se provodi, zapravo – upozorenje na dramatične posljedice nastavka nedovoljnog angažmana u ovom kontekstu.

Vještačka inteligencija ključna je za digitalnu transformaciju, industrijsku politiku i stratešku autonomiju EU. Revolucija je u toku, ali Evropa i dalje zaostaje u pogledu ključnih aspekata kao što je finansiranje. Procjenjuje se da se u umjetnu inteligenciju u EU ulaže upola manje nego u SAD. Tokom 2021. manje od svakog desetog preduzeća u EU (8 %) upotrebljavalo je umjetnu inteligenciju, pri čemu su postojale znatne razlike među zemljama EU. Dok je umjetnu inteligenciju upotrebljavalo gotovo svako četvrto preduzeće u Danskoj (24 %) te više od 15 % poduzeća u Portugalu (17 %) i Finskoj (16 %), taj je postotak bio niži od 5 % u Češkoj, Grčkoj, Latviji i Litvi (4 % u svakoj zemlji), u Bugarskoj, Estoniji, na Cipru te u Mađarskoj i Poljskoj (3 % u svakoj zemlji) te u Rumunjskoj (1 %).

Evropska komisija donijela je 2018. godine koordinirani plan o vještačkoj inteligenciji na nivou EU, čiji je opšti cilj preuzeti vodeću ulogu u razvoju i uvođenju najsavremenije vještačke inteligencije, kao i garantovati etičke i sigurne proizvode vještačke inteligencije. Plan je ažurirala 2021.

„Vještačka inteligencija nedvosmisleno će donijeti brojne važne koristi za širok raspon sektora”, izjavio je Mihails Kozlovs, član Suda koji će predvoditi ovu reviziju. „Ulozi za konkurentnost EU previsoki su za bilo kakve pogreške. U okviru revizije koju će Sud provesti utvrdit će se ulažu li se dostatni napori ne bi li se spriječilo zaostajanje Evrope u toj velikoj tehnološkoj revoluciji.”

Kako bi se mogao takmičiti u toj utrci, EU je predvidio da će u periodu 2014. – 2027. u tu svrhu iz svog budžeta izdvojiti gotovo 10 milijardi eura. Osim toga, najmanje 20 % od 724 milijarde eura, iznosa koji je zbog pandemije stavljen na raspolaganje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, usmjerit će se na finansiranje digitalne transformacije EU. Konačno, u okviru fonda InvestEU mobilizirat će se javna i privatna ulaganja uz pomoć garancija EU u iznosu od 6,6 milijardi eura za istraživanje, inovacije i digitalizaciju. Uopšteno gledajući, cilj je postepeno povećati ulaganja u vještačku inteligenciju tokom ovog desetljeća na 20 milijardi eura godišnje.

U okviru ove revizije provjerit će se jesu li u EU uspostavljeni ključni uslovi za podsticanje razvoja vještačke inteligencije. Konkretno, revizori će ispitati garantuje li Evropska komisija da se novčanim sredstvima EU efikasno podupire stvaranje odgovarajućeg i konkurentnog Evropskog ekosistema vještačke inteligencije uzimajući pritom u obzir stratešku važnost vještačke inteligencije i potencijalne rizike za sigurnost i zaštitu.

(Revizije info; Izvor: ERS)