Prelazak EU na obnovljivu energiju značajno zavisi od tehničke opreme kao što su baterije, vjetroturbine i solarne ploče, za čiju su proizvodnju potrebne kritične sirovine kao što su litij, nikal, kobalt, bakar i rijetki zemni elementi. Većina tih sirovina trenutno je koncentrisana u jednoj ili svega nekoliko zemalja izvan EU, kao što su Kina, Turska i Čile. Za smanjenje te osjetljivosti EU je 2024. donio Akt o kritičnim sirovinama kako bi se garantovalo dugoročno sigurno snabdjevanje sa 26 minerala koji su utvrđeni kao kritični za energetsku tranziciju.
„Bez kritičnih sirovina neće biti energetske tranzicije, kao ni konkurentnosti ni strateške autonomije. Nažalost, sad smo za snabdjevanje tim sirovinama u opasnoj mjeri zavisni od svega nekoliko zemalja izvan EU”, izjavila je Keit Pentus-Rosimannus, članica Evropskog revizorskog suda zadužena za predmetnu reviziju. „Zato je ključno da EU pojača svoje napore i smanji svoju osjetljivost u tom području.”
Sigurno snabdjevanje može se ostvariti diverzifikacijom uvoza, povećanjem domaće proizvodnje i recikliranjem. U Aktu o kritičnim sirovinama utvrđene su tek neobavezujuće ciljne vrijednosti do 2030. koje se primjenjuju samo na mali broj sirovina koje se smatraju „strateškim” zbog njihove visoke ekonomske važnosti i rizika od nestašica. Nije jasno ni kako su utvrđeni nivoi koje treba dostići do 2030. Osim toga, revizori smatraju da je za dostizanje ciljnih vrijednosti potrebno još puno rada i da će EU biti teško do kraja ovog desetljeća osigurati snabdjevanje strateškim sirovinama koje su mu potrebne.
Aktom o kritičnim sirovinama EU nastoji smanjiti svoju zavisnost od malog broja pojedinačnih zemalja. Međutim, revizori navode da napori za diverzifikaciju uvoza još nisu doveli do opipljivih rezultata. Na primjer, EU je tokom posljednjih pet godina sklopio 14 strateških partnerstava za sirovine, od čega njih sedam sa zemljama koje imaju niske rezultate u području upravljanja. U periodu 2020. – 2024. uvoz iz tih partnerskih zemalja smanjio se u slučaju otprilike polovine ispitanih sirovina. Neke su druge mjere EU „na ledu”, kao što su pregovori sa SAD-om koji su obustavljeni 2024., dok se ostale tek trebaju realizirati, na primjer sporazum između EU i Mercosura (tj. sporazum s Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem, odnosno sa zemljama koje su bogate kritičnim sirovinama), koji još nisu ratificirale sve zemlje EU.
U Aktu o kritičnim sirovinama predviđa se i da do 2030. najmanje 25 % strateških sirovina u EU treba da potiču iz recikliranih izvora. No izgledi nisu obećavajući jer trenutno od 26 sirovina potrebnih za energetsku tranziciju za njih 7 stopa recikliranja iznosi između 1 i 5 %, dok se njih 10 uopšte ne reciklira. Nadalje, većina ciljnih vrijednosti EU za recikliranje nije posebno utvrđena za pojedinačne sirovine. Zbog toga se njima ne podstiče recikliranje pojedinačnih sirovina, posebno onih koje je teže eksploatisati, kao što su rijetkih zemni elementi iz motora električnog pogona ili paladij iz elektronskih komponenti. Njima se ne podstiče ni upotreba recikliranih materijala. Revizori ističu da se Evropski subjekti koji se bave recikliranjem suočavaju s visokim troškovima prerade, dostupnošću malih količina te tehnološkim i regulatornim preprekama koje narušavaju njihovu konkurentnost.
EU nastoji takođe stimulisati domaću eksploataciju strateških sirovina kako bi pokrio 10 % svoje potrošnje. Međutim, činjenica je da aktivnosti istraživanja nisu dovoljno razvijene. Čak i kad se pronađu nova nalazišta, može biti potrebno do 20 godina da rudarski projekt EU postane operativan. Zbog toga je teško zamisliti bilo kakav konkretan doprinos do isteka roka, tj. do 2030. Prerađivački kapaciteti, koji bi do 2030. trebali moći pokriti 40 % potrošnje EU, zatvaraju se, djelimično zbog visokih troškova energije koji mogu ozbiljno ugroziti konkurentnost. Revizori upozoravaju da bi zbog toga napori EU mogli ostati u začaranom krugu u kojem nedostatak snabdjevanja otežava razvoj takvih projekata, a to zauzvrat smanjuje podsticaj za osiguravanje snabdjevanja.
(Revizije info / Izvor: ERS)
