U izvještaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) o stanju životne sredine za 2019. utvrđeno je da će intenziviranje poljoprivrede i dalje biti jedan od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti i narušavanja ekosistema u Evropi. U mnogim područjima Evrope intenziviranje poljoprivrede preobrazilo je nekad raznovrsne pejzaže prepune malih polja i staništa u jednoličan, nesaglediv teren kojim se upravlja s pomoću velikih mašina i bitno smanjene radne snage. To je dovelo do smanjenja količine i raznolikosti prirodne vegetacije, a time i životinjskih vrsta, navodi se u najnovijem tematskom izvještaju Evropskog revizorskog suda, o biološkoj raznolikosti na poljoprivrednim zemljištima i uticaju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU u tom kontekstu.
MILIJARDE EURA – BEZ EFEKTA
Populacije poljskih ptica smatraju se dobrim pokazateljem promjena u biološkoj raznolikosti na poljoprivrednim zemljištima jer ptice imaju bitnu ulogu u hranidbenom lancu i rasprostranjene su u brojnim raznolikim staništima. Najnoviji objedinjeni indeks za populacije ptica pokazuje da se od 1990. smanjio broj ptičjih vrsta, a najveća je promjena zabilježena na indeksu za poljske ptice u EU-u, prema kojem su se populacije 39 vrsta široko rasprostranjenih na poljoprivrednim zemljištima smanjile za 34 %.
Ukupan broj za 17 uobičajenih vrsta leptira, koji su reprezentativni za mnoge druge insekte, rasprostranjeni u nizu staništa I brzo reaguju na promjene stanja životne sredine, od 1990. se smanjio za 39 %.
Evropska komisija je 2011. godine donijela strategiju o biološkoj raznolikosti, i to u cilju zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i narušavanja ekosistema do 2020. te njihove obnove u najvećoj mogućoj mjeri. Posebno se obavezala na povećanje doprinosa poljoprivrede i šumarstva očuvanju i povećanju biološke raznolikosti. To je učinila u kontekstu međunarodne obaveze prema tom cilju koja proizlazi iz ratifikacije Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti u svim državama članicama EU-a i samoj Uniji.
Komisija je u periodu 2014. – 2020. za biološku raznolikost izdvojila 8,1 % budžeta EU (86 milijardi eura!).
No, efekti izostaju.
Komisija je u martu 2020. objavila evaluacijski izvještaj o efektu ZPP-a na staništa, pejzaže i biološku raznolikost, u kome je iznesen zaključak da države članice nisu dovoljno iskoristile raspoložive instrumente ZPP-a da se zaštite poluprirodna obilježja, posebno travnjaci. Oblik i finansiranje poljoprivredno-okolišno-klimatskih mjera, kojima se pruža podrška poljoprivrednim imanjima s intenzivnim uzgojem, nisu bili dovoljno privlačni da dovedu do potrebnih promjena u načinu upravljanja u svrhu povećanja uspješnosti u pogledu biološke raznolikosti.
EVROPSKI REVIZORSKI SUD KONSTATOVAO NIZ OZBILJNIH PROPUSTA
Evropski revizorski sud pristupio je ovoj reviziji, sa namjerom da procijeni ulogu zajedničke poljoprivredne politike EU u očuvanju i povećanju biološke raznolikosti u okviru ciljeva strategije EU o biološkoj raznolikosti do 2020. Sud je odabrao ovu temu zbog visoke stope gubitka biološke raznolikosti u Evropi, velike uloge poljoprivrede u tom gubitku, velikog udjela ZPP-a u budžetu EU i negativnih ocjena provođenja strategije u EU, posebno cilja za poljoprivredu.
Glavno revizijsko pitanje glasilo je: „Je li ZPP pozitivno doprinio očuvanju i povećanju biološke raznolikosti, odnosno da li je, u ovom kontekstu ostvaren mjerljiv napredak?”.
U najkraćem, odgovor je negativan.
Sud je utvrdio da ni evaluacija koju je provela Komisija ni revizija koju je obavio Sud nisu otkrile da je ostvaren ikakav napredak. Štoviše, dostupni podatci o biološkoj raznolikosti na poljoprivrednim zemljištima u EU nedvosmisleno pokazuju da je u posljednjih nekoliko desetljeća došlo do njenog smanjenja.
Sud dalje zaključuje da ciljevi za poljoprivredu i mjere u okviru strategije EU o biološkoj raznolikosti nisu mjerljivi, što otežava procjenu uspješnosti. Kao i da je Komisijino praćenje rashoda u okviru ZPP-a za biološku raznolikost nepouzdano. Komisija svake godine prati koliko budžetskih sredstva izdvaja za biološku raznolikost, ali nema ciljnu vrijednost u tom pogledu, konstatuje Sud, i precjenjuje iznos sredstava koji izdvaja za biološku raznolikost.
Sud je utvrdio i nedostatak usklađenosti različitih politika i strategija EU, zbog čega, među ostalim, ne nude rješenje za smanjenje genetske raznolikosti usjeva i domaćih životinja u EU, koja se stalno smanjuje.
U jednoj studiji iz 2016. koju je naručila Evropske komisija preporučuje se da EU izradi sveobuhvatnu strategiju, u skladu sa svojom strategijom o biološkoj raznolikosti, u cilju očuvanja i održive upotrebe genetske raznolikosti. U studiji je utvrđeno da je intenziviranje poljoprivrede glavni faktor tog gubitka jer je ona usmjerena na pasmine s visokim prinosom i nove obrasce gospodarenja zemljištem, s osjetno manje ispaše, što je dovelo do toga da je gotovo 50 % evropskih pasmina stoke izumrlo ili je dovedeno u ugroženo ili kritično stanje. Osam od devet tijela, među kojima je Evropski revizorski sud proveo anketu, podržavalo je donošenje strategije za očuvanje genetske raznolikosti.
Pri tome, sve veća ujednačenost sistema proizvodnje hrane i nedovoljno raznovrsna prehrana ljudi doprinijele su ne samo smanjenju biološke raznolikosti nego i drugim neželjenim posljedicama. Umanjeni genetski resursi znače manje prirodne otpornosti na štetnike, bolesti i ozbiljne promjene u životnoj okolini.
Kompletan izvještaj suda možete pročitati OVDJE.
(TH, revizije.info)
