Za EU radi više od 50.000 osoba, i to na osnovu različitih vrsta ugovora – postoje stalno zaposleni funkcioneri, privremeno osoblje i ugovorno osoblje. Najviše zaposlenih među institucijama ima Evropska komisija, njih oko 30.000, a slijede je Evropski parlament (oko 7.000 zaposlenih) i Vijeće Evropske unije (oko 3.000).
„Institucije EU i dalje se bore s privlačenjem osoblja određenih posebnih profila i državljanstava, iako nude moderne i fleksibilne radne uslove”, izjavio je član Suda zadužen za ovu reviziju Jorg Kristijan Petrovič. „Svojim preporukama nastojimo pomoći institucijama EU da provode bolju kadrovsku politiku, postanu privlačniji poslodavci i poboljšaju mogućnosti za razvoj karijere osoblja.”
Tokom godina broj zadataka koje obavljaju institucije EU povećao se, no ne i broj njihovih radnih mjesta. Institucije su na novonastale prioritete odgovorile preraspodjelom osoblja tamo gdje je najpotrebnije i diversifikacijom kanala zapošljavanja. Zbog toga se sve više oslanjaju na osoblje koje ima ugovore na određeno vrijeme iako postoji rizik od poremećaja u poslovanju jednom kad ti ugovori isteknu. Za ublažavanje tog problema u budućnosti bi se umnogome mogla upotrebljavati vještačka inteligencija, no revizori naglašavaju da bi institucije trebale dodatno poraditi na upravljanju sve većim radnim opterećenjem s ograničenim resursima, što je sistemsko pitanje.
Institucije EU nude radne uslove koji su u skladu s očekivanjima današnje radne snage u inozemstvu. Iako se kupovna moć osoblja EU smanjila više od kupovne moći nacionalnih državnih službenika, plaće su i dalje usporedive s plaćama koje nude druge međunarodne organizacije. Međutim, institucije i dalje imaju poteškoća sa zapošljavanjem kandidata iz svih država članica, čime bi garantovale da je njihova radna snaga geografski uravnotežena. Ujedno teško pronalaze i zadržavaju prijeko potrebno osoblje, npr. IT stručnjake. Osim toga, uprkos inicijativama usmjerenim na mlađe diplomirane kandidate institucije nisu uspjele privući dovoljan broj mlađih zaposlenih s pomoću kojih bi rješavale problem starenja radne snage. Budući da institucije nemaju zajednički pristup utvrđivanju razloga zbog kojih njihove ponude za zapošljavanje ponekad nisu privlačne, njihove su mjere manje efikasne.
Revizori su utvrdili nedostatke u upravljanju rezultatima rada osoblja. Okvir za procjenu rezultata uglavnom služi za rješavanje najtežih slučajeva profesionalne nesposobnosti, no postupak koji se za to upotrebljava složen je i rijetko se primjenjuje. Postoji malo formalnih postupaka za uzimanje u obzir i ispravljanje loših rezultata prije nego što postanu stručna nesposobnost. U isto vrijeme institucije zbog pravnih ograničenja nisu u mogućnosti bržim promaknućima primjereno nagraditi pojedince koji ostvaruju visoke rezultate, a nenovčane nagrade uglavnom ne postoje. Revizori su utvrdili i da se potencijal internih konkursa za pružanje dovoljno mogućnosti za razvoj karijere ne iskorištava u potpunosti, posebno kad je riječ o sekretarima, činovnicima i asistentima.
(Evropski revizorski sud, 07.11.2024. / Revizije info)
