Iako je politika zapošljavanja mladih primarno u nadležnosti nacionalnih vlada, Unija u tom području ima važnu ulogu podrške. EU pruža strateške smjernice u sklopu nacionalnih programa reformi (koje su sad zamijenili srednjoročni fiskalno-strukturni planovi) i evropskog semestra. Milijarde eura iz fondova kohezijske politike – među kojima su Evropski socijalni fond (ESF), Inicijativa za zapošljavanje mladih, REACT-EU (Pomoć za oporavak za koheziju i evropska područja), a sada i Evropski socijalni fond plus (ESF+) – usmjerene su na ovo područje. U središtu pristupa EU nalazi se načelo održive integracije na tržište rada, kojim se nastoji postići da stvorena radna mjesta opstanu i nakon okončanja finansijske podrške te da mladi ljudi steknu vještine i kapacitete potrebne za uspješan rad na tim radnim mjestima. Jedan su od pokazatelja uspjeha, na primjer, slučajevi u kojima su mladi ljudi 12 ili 18 mjeseci nakon početka rada i dalje zaposleni.
Garancijom za mlade, pokrenutom 2013., postavljen je centralni okvir te politike. Većina država članica započela je s provođenjem povezanih planova 2014., provodeći program uglavnom preko ministarstava rada i javnih službi za zapošljavanje. Komisija je 2020. uvela paket mjera podrške za zapošljavanje mladih, kojim je ojačala Garanciju za mlade i proširila dobni raspon na koji se ona primjenjuje s 15 – 24 na 15 – 29 godina. Tim se paketom mjera trebalo odgovoriti na duže trajanje obrazovanja, promjenjivu prirodu rada te činjenicu da je zbog ekonomskog poremećaja uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19 veći broj mlađih odraslih osoba ostao bez stabilnog zaposlenja.
U periodu 2021. – 2027. ESF+ postao je glavni instrument finansiranja te je u njega integrirana bivša Inicijativa za zapošljavanje mladih. Pravila fonda ESF+ takođe zahtijevaju od država članica s iznadprosječnom stopom mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih, da dodijele najmanje 12,5 % sredstava fonda ESF+ za mjere i reforme u području zapošljavanja mladih.
Generalno gledano, na nivou EU postignut je neujednačen napredak. Stopa nezaposlenosti mladih u EU smanjila se s 20 % 2013. na ispod 12 % posljednjih godina, ali je i dalje pet do šest postotnih bodova viša od ukupne stope nezaposlenosti. Krajem 2024. 4,5 miliona mladih, odnosno 11,4 % osoba u dobi od 15 do 29 godina, bilo je nezaposleno. Među državama postoje velike razlike: Španija (19,1 %) i Grčka (18,4 %) bilježe najviše stope nezaposlenosti mladih, a Njemačka (5,5 %) i Češka (5 8 %) najniže.
Sud je u različitim revizijskim izvještajima procijenio efikasnost podrški koje se pružaju iz Evropskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih. Nadalje, u jednom prethodnom revizijskom izvještaju Sud je primijetio da je znatan dio sredstava fonda REACT-EU namijenjen zapošljavanju. Novom su revizijom obuhvaćeni mjere Evropskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih u periodu 2014. – 2020., mjere fonda REACT-EU čije je provođenje završeno do kraja 2023. te planovi za fond ESF+. Usmjerena je na tri države članice: Italiju, Španiju i Njemačku. Revizija obuhvata isključivo finansiranje sredstvima za kohezijsku politiku te ne uključuje Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF). Podrška izdvojena iz RRF-a za tržište rada analizirana je u zasebnom izvještaju.
Izvještaj Suda o podršci EU za održivo tržište rada za mlade bit će objavljen u proljeće 2026. Među ostalim, revizori će procijeniti jesu li mjere podrške EU — kao što su podsticaji za zapošljavanje — uspješno usmjerene na mlade sudionike na tržišta rada te dovode li do njihovog trajnog zapošljavanja. Njihovi nalazi pružit će uvid u to koliko uspješno EU podržava dugoročno uključivanje mladih na tržište rada te kako se budućim programima bolje mogu pružiti korisne i održive prilike.
(ERS / Revizije info)
