Agencije EU, njih 43 u 23 države članice, rade na zadaćama tehničke, znanstvene ili regulatorne prirode ili provode operativne programe potrošnje. Zapošljavaju više od 16 000 osoba, tj. gotovo petinu osoblja EU. Većina agencija finansira se gotovo u cijelosti iz budžeta EU. Ostale se djelimično ili u potpunosti finansiraju naknadama koje prikupljaju od subjekata iz javnog i privatnog sektora obuhvaćenih njihovim aktivnostima.
„Finansijsko upravljanje u agencijama EU generalno je dobro, no nastavljamo nailaziti na pogreške u javnim nabavkama”, izjavio je član Suda zadužen za godišnju reviziju agencija EU François-Roger Cazala. „Smatramo da se postupci za sklapanje i provođenje ugovora moraju poboljšati, pri čemu se treba garantovati potpuna usklađenost s primjenjivim pravilima, kako bi se tim postupcima ostvarila najveća moguća vrijednost za uloženi novac.”
Kad je riječ o plaćanjima za 2023., revizori su izrazili pozitivno mišljenje za 39 agencija od njih 43. U četiri agencije koje nisu pozitivno ocijenjene (u usporedbi s istim brojem za 2022. i jednom za 2021.) ubrajaju se Evropski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), Evropsko nadzorno tijelo za rad (ELA), Agencija za cybersigurnost (ENISA) i Agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sistemima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA). U slučaju EIT-a razlog za uslovno mišljenje bila je procijenjena stopa pogreške u bespovratnim sredstvima kojima je taj institut upravljao. Za preostale se tri agencije uslovno mišljenje temeljilo na utvrđenim nepravilnostima u postupcima javne nabavke ili provođenju ugovora. Revizori naglašavaju da bi te agencije trebale obratiti posebnu pažnju na pravila utvrđena u Finansijskoj uredbi.
Nadalje, revizori skreću pažnju na proceduralne nedostatke u sistemima za upravljanje i kontrolu, kao što su izostanak odgovarajućih provjera prije odobravanja operacija te nedostaci u delegiranju ovlaštenja i razdvajanju dužnosti. Osim toga, neke bi agencije trebale poboljšati usklađenost sa zakonskim rokovima za plaćanja. Iako je ukupni iznos isplaćenih zateznih kamata bio nizak, učestalost zakašnjelih plaćanja utvrđena za neke agencije mogla bi naštetiti njihovu ugledu.
Ove su godine revizori svoje redovne aktivnosti nadopunili analizom modela Finansiranja u 12 agencija EU koje prikupljaju vlastite prihode, ili povrh subvencija koje primaju iz budžeta EU (ACER, EASA, EBA, ECHA, EIOPA, EMA, ERA i ESMA) ili kao jedini izvor Finansiranja (CdT, CPVO, EUIPO i SRB).
Vlastiti prihodi koje su agencije EU prikupile 2023., ne računajući doprinose za Jedinstveni fond za sanaciju koje prikuplja Jedinstveni sanacijski odbor EU, cjelokupno su iznosili 1,1 milijardu eura, što odgovara otprilike četvrtini ukupnog budžeta svih 43 agencija EU za tu godinu. Izvori prihoda (npr. izdavanje potvrda i ovlaštenja, doprinosi, naknade za registraciju i prava intelektualnog vlasništva) razlikuju se među agencijama, kao i načini na koje se utvrđuju. Neke od predmetnih agencija nisu mogle jasno odrediti troškove aktivnosti kojima ostvaruju vlastite prihode te ih prikazati transparentno i odvojeno od aktivnosti Finansiranih iz budžeta EU. Iznosi tih troškova važni su za poboljšanje donošenja odluka, a posebno kako bi se garantovalo da se visina naknada postavlja na nivo koji ne vodi do znatnih manjkova ili viškova. Revizori preporučuju da radi potpune jasnoće i transparentnosti svaka agencija koja prikuplja vlastite prihode objavljuje povezane informacije na lako razumljiv način u svojoj završnoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji, konsolidovanom godišnjem izvještaju o radu i jedinstvenom programskom dokumentu.
(ERS, 24.10.2024. / Revizije info)
