Zemlje EU imaju slobodu u odlučivanju o načinu na koji će pružati zdravstvenu zaštitu. Finansijska sredstva koja troše na zdravstvenu zaštitu kreću se između 5,5 % i 12,6 % njihova ekonomskog bogatstva mjerenog BDP-om. Tokom 2022. na zdravstvenu zaštitu potrošile su ukupno 1.648 milijardi eura. Uloga je Komisije i Evropske agencije za lijekove (EMA) pružati im podršku i garantovati dobro funkcionisanje jedinstvenog tržišta lijekova. Relevantni sektor odgovoran je za osiguravanje kontinuiranog snabdjevanja lijekovima. No, sistem ne funkcioniše najbolje i povremeno dolazi do nestašica.
„Nestašice lijekova mogu imati teške posljedice za pacijente i ugroziti javno zdravlje, a njihova cijena može biti vrlo visoka kako za ljekare i farmaceute tako i za vlade”, izjavio je Klaus-Heiner Lehne, član Evropskog revizorskog suda koji je predvodio reviziju koja je rezultirala Tematskim izvještajem 19/2025: Kritične nestašice lijekova – Mjere EU imale su dodanu vrijednost, ali i dalje postoje strukturni problemi. „EU-u je potreban efikasan lijek protiv kritičnih nestašica i mora ih suzbiti u njihovu korijenu, što je važno i za evropsku stratešku autonomiju.”
Do nestašica može doći u svim kategorijama lijekova, uključujući inovativne patentirane lijekove, generičke lijekove koji nisu zaštićeni patentom i vakcine. Nestašica postaje kritična kad zemlja suočena s njome nema prikladnih alternativnih rješenja te je za njeno prevladavanje potrebno koordinisano djelovanje na nivou EU. U EU su najveći nivoi nestašica zabilježeni 2023. i 2024., pri čemu su se zemlje Unije od januara 2022. do oktobra 2024. suočile s kritičnim manjkom 136 lijekova, navodi se u saopštenju Evropskog revizorskog suda, povodom objave pomenutog izvještaja.
Revizori ERS su utvrdili da je sistem za sprečavanje i ublažavanje kritičnih nestašica lijekova potrebno poboljšati jer za njega ne postoji odgovarajući pravni okvir i nisu dostupne pravovremene informacije na temelju kojih bi se moglo reagovati. Iako je Evropska agencija za lijekove (EMA) posljednjih godina dobivala sve veću ulogu, posebno tokom pandemije bolesti COVID-19, te iako su njene koordinacione aktivnosti pomogle ublažiti efekat nestašica, ona i dalje nema pravna ovlaštenja za pružanje pomoći zemljama EU u periodima u kojima nije proglašena zdravstvena kriza. Osim toga, EMA-i se ne stavlja na raspolaganje dovoljno informacija o nestašicama da bi ih mogla spriječiti. Revizija je pokazala da EMA-i ujedno nedostaju podaci koji bi joj omogućili da kontinuirano pomaže u ublažavanju postojećih nestašica jer je obavještenjai od relevantnog sektora često dobijala prekasno i one nisu bile potpune.
Evropska komisija utvrdila je mnoge temeljne uzroke nestašica, među ostalim slabosti u lancima snabdjevanja. Proizvodnja se, naime, velikim dijelom eksternalizirala u Aziju, posebno u slučaju antibiotika i lijekova protiv bolova. Komisija radi na uklanjanju tih temeljnih uzroka, no njeni su napori tek u početnoj fazi i predstoje mnogi izazovi. Na primjer, relevantni sektor obavezan je osiguravati kontinuirano snabdjevanje, ali to ne funkcioniše dobro u praksi. Suočivši se sa sve većim nestašicama, mnoge zemlje EU počele su stvarati zalihe lijekova, što je moglo dovesti do pogoršanja nestašica u drugim zemljama EU jer nije bilo međusobne koordinacije. Objava prvog popisa ključnih lijekova na nivou EU stoga je važan korak, ali dosadašnjim aktivnostima nije garantovana njihova raspoloživost. Štaviše, revizori su utvrdili da su neki od njih dostupni u kritično malim količinama.
Zbog fragmentacije jedinstvenog tržišta lijekova u EU otežava se slobodan protok lijekova i umanjuje njihova raspoloživost te se doprinosi razlikama u pristupu lijekovima. Većina lijekova odobrava se na nacionalnom nivou, a lijekovi odobreni za cijelu EU nisu dostupni na tržištima svih zemalja i njihova se pakiranja razlikuju od zemlje do zemlje. Nadalje, Komisija nije preduzela odgovarajuće korake za uklanjanje prekograničnih prepreka trgovini. Zbog toga je bilo teško ublažiti nestašice potencijalnom redistribucijom lijekova.
Komisija je preduzela početne korake predlaganjem izmjena zakonodavstva EU. Nakon što se te izmjene donesu, njima bi se predmetni sistem mogao znatno unaprijediti, no revizori upozoravaju da se neće nužno pronaći rješenje za sve probleme, među ostalim za potrebu za pravovremenim prijavljivanjem nestašica ili uticanjem na aktivnosti relevantnih sektora tokom kritičnih nestašica.
(Revizije info / Izvor: ERS)
