Prava intelektualnog vlasništva imaju važnu ulogu u ekonomiji temeljenoj na znanju: njima se preduzećima i dizajnerima garantuje ostvarivanje dobiti od njihovih kreacija. Njima se ujedno potrošačima pruža garancija u pogledu kvalitete i sigurnosti. No u tematskom izvještaju koje je ovih dana objavio Evropski revizorski sud upozorava se na to da pravni okvir EU za zaštitu intelektualnog vlasništva nije efikasan koliko bi mogao biti. Uprkos određenim garancijama koja postojeći okvir pruža, i dalje postoji niz nedostataka, posebno u Direktivi o dizajnu EU i mehanizmu EU za naknade. Revizori ujedno ističu da bi njihovo bolje međusobno usklađivanje bilo korisno i za sistem EU i nacionalne sisteme.
Prava intelektualnog vlasništva od ključne su važnosti za globalnu konkurentnost EU. Na sektore koji se temelje na intenzivnoj upotrebi prava intelektualnog vlasništva otpada gotovo polovina (45 %) ukupne ekonomske aktivnosti EU, i to u vrijednosti od 6,6 bilijuna eura, kao i gotovo trećina (29 %) svih radnih mjesta u EU. Procjenjuje se da falsifikovani proizvodi svake godine dovedu do 83 milijarde eura neostvarene prodaje u zakonitoj ekonomiji. Prema nedavnoj procjeni koju je iznio Ured Evropske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) efikasno rješavanje problema falsifikovanih proizvoda dovelo bi do otvaranja 400.000 novih radnih mjesta u ekonomiji EU. Falsifikovani proizvodi sa sobom donose i znatne sigurnosne rizike, kao što se nedavno pokazalo tijekom pandemije bolesti COVID-19. Zbog navedenih razloga Evropska komisija i druga tijela EU, kao što su EUIPO, te tijela država članica ulažu znatne napore kako bi garantovali poštovanje prava intelektualnog vlasništva na cijelom jedinstvenom tržištu EU.
„Prava intelektualnog vlasništva presudna su za ekonomiju EU: njima se podstiču inovacije i ulaganja, a odvraća se od radnji falsifikovanja i njihovih štetnih efekata”, poručila je Ildikó GállPelcz, članica Suda zadužena za ovu reviziju. „No, postojećim okvirom EU ne pruža se potrebna zaštita za sva prava intelektualnog vlasništva. Nadamo se da će s pomoću naših preporuka EU moći podići zaštitu na nivo potreban na jedinstvenom tržištu.”
Revizori navode da su uvedene zakonodavne mjere i mjere podrške za zaštitu žigova EU. No, istovremeno upućuju na nedostatke u Direktivi o dizajnu EU koja bi trebala imati jednak efekat na području cijelog EU. Regulatorni okvir EU za dizajne zasad je nepotpun i zastario. Kao posljedica toga, nacionalni sistemi i sistem EU nisu usklađeni, čime se državama članicama omogućava da primjenjuju neujednačene prakse u procesima prijave, ispitivanja, objave i registracije, što vodi do pravne nesigurnosti. Revizori ujedno skreću pažnju na to da ne postoji sistem kojim bi se zaštitili svi proizvodi i koji bi se primjenjivao na nivou cijele EU. Okvirom za oznake geografskog porijekla u EU nisu obuhvaćeni nepoljoprivredni proizvodi, kao što su zanatski proizvodi i industrijski dizajni, iako je u nekim državama članicama uvedeno zakonodavstvo za njihovu zaštitu.
Revizori su usto propitali mehanizam EU za naknade te primijetili znatne nejednakosti između naknada EU i onih koje naplaćuju tijela država članica. Revizori su utvrdili da se u strukturi naknada za prava intelektualnog vlasništva u EU ne odražavaju stvarni troškovi. Iako postoje kriteriji za utvrđivanje naknada na razini EU, revizori smatraju da nedostaje jasna metoda za utvrđivanje njihove strukture i njihova iznosa, što dovodi do prekomjernog nivoa naknada što za posljedicu ima nakupljanje viškova (više od 300 miliona eura u računovodstvenoj dokumentaciji EUIPO-a za 2020.). Revizori ističu da je to u suprotnosti s principom uravnoteženog budžeta propisanog pravom EU.
Iako okvir za implementaciju prava intelektualnog vlasništva u EU postoji i u načelu funkcioniše dobro, revizori ističu određene nedostatke u njegovoj primjeni. Točnije, Direktiva o implementaciji prava intelektualnog vlasništva ne primjenjuje se ujednačeno na cijelom području EU pa se njome ne uspijeva garantovati postojano visoki nivo zaštite intelektualnog vlasništva na unutrašnjem tržištu. Slabe tačke i nedosljednosti u carinskim provjerama u državama članicama takođe negativno utiču na implementaciju prava intelektualnog vlasništva i borbu protiv falsifikovanja. Stoga se zaštita prava intelektualnog vlasništva u EU razlikuje zavisno od mjesta uvoza. Revizori ujedno napominju da su prakse uništavanja falsifikovane robe u EU različite i upozoravaju da to falsifikatore može podstaći na uvoz robe u EU na mjestima s blažim provjerama i sankcijama.
(ERS / Revizije info)
