11.09. planirana je objava izvještaja na temu “Iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama – je li globalna inicijativa EU korisna?”
Revizori su, naime, ispitali efikasnost globalne inicijative Spotlight koju je EU pokrenula 2017. godine, u partnerstvu s Ujedinjenim nacijama. Cilj joj je bio da se – sa svješću da je nasilje nad ženama i djevojčicama jedna je od najsistematičnije provođenih i najraširenijih povreda ljudskih prava – svim ženama i djevojčicama garantuje život bez izloženosti nasilju i štetnim praksama.
Procjenjuje se da je svaka treća žena bila žrtvom fizičkog ili seksualnog nasilja barem jednom nakon navršenih 15 godina života. Nasilje u obitelji, uključujući nasilje u intimnim partnerskim vezama, najčešći je oblik nasilja nad ženama i djevojčicama. Rodna ravnopravnost opštepriznato je ljudsko pravo i jedna od temeljnih vrijednosti EU. U okviru inicijative Spotlight EU je uložio dosad nezabilježenu količinu novca – 500 milijuna eura – u iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama. Inicijativa se provodi u partnerskim zemljama u Africi, Aziji, Latinskoj Americi, na Pacifiku i Karibima.
Za 18.09. planirano je objavljivanje revizorskog izvještaja na temu “Može li EU bolje iskoristiti svoj potencijal plave energije?”
Jedan od strateških ciljeva EU u pogledu prelaska na čistu energiju, naime, je ostvarivanje punog potencijala plave energije, tj. energije dobivene iz mora i okeana. EU je odredio ambiciozne ciljne vrijednosti za taj sektor – povećanje raspoloživog kapaciteta s trenutnog nivoa od samo 16 GW na 61 GW do 2030. i 340 GW do 2050. Za dostizanje tih ciljnih vrijednosti bit će potrebna ulaganja u iznosu do 800 milijardi eura.
Proizvodnja plave energije mora se do 2050. u ogromnoj mjeri povećati da bi se dostigle ciljne vrijednosti EU u području klime. Čvrsti temelji već postoje: EU je trenutno svjetski predvodnik u proizvodnji energije vjetra na moru te na njegovo domaće tržište otpada više od četvrtine kapaciteta raspoloživog u svijetu. Taj je kapacitet koncentrisan u Njemačkoj (48 % kapaciteta EU), Holandiji (19 %) te Danskoj i Belgiji (obje po 14 %).
Treća za septembar najavljena revizija posvećena je sektoru vina u EU. U revizijskom izvještaju koje će se objaviti 25.09. procijenit će se efikasnost mjera EU u tom području.
Tokom 2021. na zemlje EU-a otpadalo je 46 % svjetskih vinogradarskih površina, 59 % svjetske proizvodnje, 48 % svjetske potrošnje i 67 % svjetskog izvoza vina. Oko 2,2 miliona poljoprivrednih imanja (približno četvrtina svih u EU) bavi se vinogradarstvom. Otprilike 80 % vina proizvedenoga u EU potiče iz Italije, Francuske i Španije. Zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) i zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla (ZOZP) – dvama glavnim evropskim sistemima kvalitete – obuhvaćeno je više od 80 % vinogradarskih površina. U okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) sektor vina snažno je reguliran i finansijski podržan.
Vinogradari u EU mogu primati novčana sredstva iz ZPP-a u svrhu restrukturiranja svojih vinograda kako bi postali konkurentniji. Zemlje EU podršku mogu upotrijebiti i za unaprjeđenje sistema održive proizvodnje te smanjenje ekološkog otiska vinogradarstva. Grožđe je trenutno jedan od usjeva za koje se pesticidi upotrebljavaju u najintenzivnijoj mjeri radi suzbijanja bolesti kao što je plijesan. Usto, globalno zagrijavanje u velikoj mjeri utiče na vinogradarstvo.
(T.H., Revizije info)
