Regija i svijet

ERS: GLOBALNI SAVEZ EU ZA BORBU PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA – 729 MILIONA BEZ OSTVARENOG ZACRTANOG CILJA

EU je za pomoć zemljama u razvoju na koje utiču klimatske promjene dodijelila finansijska sredstva u ukupnom iznosu od 729 miliona eura. Inicijativa nije bila dovoljno usmjerena na potrebe najranjivijih, zaključuju iz Evropskog revizorskog suda.

U okviru Globalnog saveza za borbu protiv klimatskih promjena, inicijative koju je EU pokrenula 2007. kako bi siromašnim zemljama u razvoju pružila podršku u odgovoru na klimatske promjene, nije se ostvarilo ono što je bilo obećano, zaključak je, u srijedu 15.02. objavljenog,  izvještaja Evropskog revizorskog suda.

“Revizori su utvrdili da nema dovoljno dokaza koji bi pokazali da se provođenjem inicijative povećala otpornost zemalja na klimatske promjene.”, navodi se u pratećem saopštenju za javnost.

Inače, doprinos emisijama stakleničkih gasova najmanji je u najmanje razvijenim zemljama i malim ostrvskim državama u razvoju, ali upravo su najsiromašnija i najranjivija stanovništva na svijetu najteže pogođena posljedicama klimatskih promjena jer žive u područjima u kojima se češće događaju poplave, odroni tla, suše i druge vrste katastrofa. Zbog toga je i pokrenuta ova inicijativa.

Ukupna sredstva dodijeljena inicijativi iznosila su 728,8 miliona eura, uključujući doprinose zemalja EU – 308,8 miliona eura za prvu fazu (2007. – 2013.) i 420 milijuna eura za drugu fazu, Globalni savez za borbu protiv klimatskih promjena+ (2014. – 2020.). No,…

Utvrđeno je da je Globalni savez za borbu protiv klimatskih promjena proizveo manji efekat od željenog te da se očekivani pomak s izgradnje kapaciteta na konkretnije mjere kojima se direktno podržava stanovništvo nije dogodio na sistematski način

„Smatramo da bi se Evropska komisija trebala usmjeriti na one koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama te da bi stečena iskustva trebala uključiti i u buduće mjere u području klimatskih promjena i u buduće inicijative za pomoć.” , izjavio je Hannu Takkula, član Suda koji je predvodio ovu reviziju.

Pristup primijenjen u okviru Globalnog saveza za borbu protiv klimatskih promjena temeljio se s jedne strane na podsticanju razmjene znanja, a s druge na pružanju tehničke i finansijske podrške za mjere prilagođavanja efektima klimatskih promjena i ublažavanja klimatskih promjena, te, mjere smanjenja rizika od katastrofa.

Revizori su utvrdili i u izvještaju precizno naveli nedostatke provedenog projekta. U okviru inicijative nisu mjerena poboljšanja ostvarena kod korisnika, niti je ona bila dovoljno usmjerena na potrebe onih koji su najviše pogođeni. Podrška nije uvijek stizala do ciljanih ranjivih primatelja. Zbog troškova upotrebe novih tehnologija ostvarivanje koristi od inicijative za najsiromašnija domaćinstva bilo je otežano. Osim toga, aktivnosti koje su se posebno bavile potrebama žena nisu bile uključene u mnogo mjera.

Neočekivano i razočaravajuće – tokom svog cjelokupnog trajanja, Globalni savez za borbu protiv klimatskih promjena nije privukao očekivana dodatna sredstva zemalja EU i privatnog sektora. No, uprkos znatnom manjku finansijskih sredstava, iz pomenutog razloga, Komisija nikada nije revidirala svoje početne ambiciozne ciljeve.

Nadalje, u drugoj su fazi (Globalni savez za borbu protiv klimatskih promjena+, 2014. – 2020.) kriteriji koje je Komisija upotrebljavala za dodjelu finansijskih sredstava doveli do dodjeljivanja razmjerno manje podrške najosjetljivijim zemljama.

Komisija nije dovoljno analizirala ni opravdanost budžetskih troškova većine mjera koje su revizori ispitali. Npr. troškovi upravljanja u okviru mjera znatno su se razlikovali, a bili su posebno visoki u pacifičkoj regiji. Revizori su zaključili da su se s pomoću detaljnije analize troškova mogle ostvariti uštede.

Svijest i vidljivost takođe su bile problematični. Iako se s pomoću inicijative podržavalo više od 80 zemalja, ona nije bila dobro poznata među zemljama u razvoju, kao ni u samoj EU. Razlog tome djelimično je bila činjenica da se mjere za koje se pružala podrška nije moglo odvojiti od drugih mjera EU za borbu protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju. Na efikasnost inicijative uticala je i složenost njene organizacije, posebno udvostručavanje pomoćnih tijela i tokova finansiranja.

Komisija je 2020. odlučila da neće nastaviti provođenje ove inicijative. U periodu 2021.–2027. Komisija će mjere za borbu protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju finansirati pomoću tematske i geografske podrške u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu saradnju.

Iako neće biti dodatnih faza Globalnog saveza za borbu protiv klimatskih promjena, Evropski revizorski sud smatra da su provođenjem te inicijative stečena korisna iskustva za sve druge globalne razvojne inicijative koje bi EU mogao provesti u budućnosti.

(Revizije info; Izvor: ERS)