U EU se rak svake minute dijagnosticira kod pet osoba i oduzme više od dva života, što ga čini drugim vodećim uzrokom smrti u državama članicama EU. Ujedno sa sobom nosi ogromne ekonomske posljedice – procjenjuje se da trošak povezan s rakom u EU iznosi više od 100 milijardi eura godišnje. To su razlozi zbog kojih je EU 2021. uveo Evropski plan za borbu protiv raka. S početnim budžetom od 4 milijarde eura za period 2021. – 2027., njime se nastoji obuhvatiti svaka faza borbe protiv te bolesti – od prevencije i ranog otkrivanja preko liječenja pa sve do kvaliteta života pacijenata oboljelih od raka i osoba koje su ga preživjele.
„Rak je bez sumnje jedna od najgorih pošasti našeg doba jer će jednoj od dvije osobe u EU u nekom trenutku života biti dijagnosticirana ta bolest”, izjavio je Klaus-Heiner Lehne, član Suda zadužen za ovu reviziju. „Evropski plan za borbu protiv raka ključna je strategija EU za borbu protiv te bolesti, no bez usklađenijeg provođenja, jasnih ključnih etapa i sigurnog finansiranja u budućnosti neće se iskoristiti njegov puni potencijal.”
Revizori su utvrdili da su Evropskim planom za borbu protiv raka podstaknute brojne mjere na nivou cijele EU, od kojih mnoge imaju veliku potencijalnu vrijednost. Napominju da je jedna od koristi koje je taj plan donio to što su četiri zemlje EU izradile nove nacionalne planove za borbu protiv raka, a 10 zemalja ažuriralo je postojeće planove. Međutim, revizori upozoravaju da je efikasnost tog plana ugrožena zbog preklapanja i nepotrebnog ponavljanja istih napora. Nekoliko projekata finansiranih sredstvima EU – kao što su mobilne aplikacije za prevenciju i informisanje – imaju slične ciljeve i ciljne grupe, što znači da dolazi do dvostruke potrošnje sredstava i ponavljanja istih napora, čime se finansijska sredstva upotrebljavaju neefikasno. U drugim projektima – iako su bili dobro osmišljeni – dolazilo je do poteškoća u postizanju održivih rezultata jer nisu ušli u primjenu u državama članicama EU. Međutim, bez primjene u državama članicama, dugoročnih planova za finansiranje i mehanizama za osiguravanje kontinuiteta postoji rizik od toga da mnoge inicijative u sklopu tog plana neće dovesti do trajnijih poboljšanja s opipljivim efektima.
I dalje postoje velike razlike među državama članicama, posebno u prevenciji i skriningu raka. Stope vakcinacije protiv humanog papilomavirusa (HPV) kod djevojčica mlađih od 15 godina, koje u EU iznose prosječno 64 %, kreću se od 7 % u Bugarskoj do 91 % u Portugalu – što je u snažnom kontrastu s ciljnom vrijednošću EU od 90 % do 2030. Štaviše, u Bugarskoj, Estoniji i Latviji stope vakcinacije smanjile su se tokom prošlog desetljeća. Velike razlike postoje i u stopi učestvovanja u skriningu raka dojke. Dok je u Danskoj, Finskoj, Švedskoj i Sloveniji ta stopa veća od 75 %, u Rumuniji, Cipru, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Latviji i Poljskoj ona je i dalje manja od 40 %. Još više zabrinjava činjenica da više od polovine zemalja EU – uključujući Njemačku, Francusku i Italiju – bilježi pad te stope iako su već ispod prosjeka EU.
Revizori u izvještaju ističu i nedostatke u načinu na koji je osmišljen Evropski plan za borbu protiv raka: njime nisu predviđene mjerljive ciljne vrijednosti, konačni datum završetka i usklađeni pokazatelji. Zbog toga je teško mjeriti napredak ili ocijeniti dugoročni efekat tog plana. Revizori istovremeno izražavaju zabrinutost u pogledu njegove budućnosti. Ukupni budžet za program „EU za zdravlje” smanjen je 2024. za više od 35 % – odnosno za otprilike milijardu eura – čime se stvara nesigurnost u pogledu provođenja tog plana do 2027. Vizija i finansijska sredstva EU za period nakon 2027. i dalje su neizvjesni te će u konačnici zavisiti od sljedećeg dugoročnog budžeta EU za period 2028. – 2034.
(Revizije info)
