Ovih dana objavljena analiza realizacije preporuka iz revizija učinka „Transparentnost rada institucija BiH“ i „Efikasnost sistema deminiranja u BiH“, ukazuje na napredak u stanju u obje oblasti u odnosu na razdoblje kada su revizije obavljene. Međutim, iako je u međuvremenu prošlo 4. odnosno 5 godina, tek je 22% preporuka u potpunosti realizirano. 67% preporuka je djelomično realizirano. A za 11% preporuka nadležne institucije su preduzele tek početne aktivnosti u pravcu njihove implementacije.
Ured je utvrdio da se, u oblasti transparentnosti rada institucija, preduzete brojne aktivnosti, pokrenute od strane Vijeća ministara BiH i nadležnih institucija – Donesena je Politika i Standardi proaktivne transparentnosti. Međutim, zaključak je da se proces izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama odvija suviše sporo. Konstatovano je i da je potrebno nastaviti aktivnosti na unaprjeđenju transparentnosti, jer i dalje postoje institucije koje nisu zadovoljile ni minimalne zahtjeve o sadržaju službenih internet stranica. Takođe, sve institucije ne vrše analizu zadovoljstva korisnika o informacijama koje im pruža njihova internet stranica.
Na uspostavljanju efikasnog sistema deminiranja također su pokrenute mnoge aktivnosti. Međutim, taj proces je dugotrajan i zahtijeva brojne sistemske i pojedinačne aktivnosti institucija uključenih u njega. Značajan iskorak ka unaprjeđenju stanja u oblasti deminiranja je usvajanje Strategije protuminskog djelovanja BiH. Nadalje, Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) je pripremio, a Komisija za deminiranje u BiH u aprilu 2018. godine usvojila i dva poglavlja novih Standardnih operativnih procedura BHMAC-a za humanitarno deminiranje. Održane su i dvije sjednice Odbora donatora, što je svakako napredak, jer se prije ovog razdoblja nisu sastajali čak deset godina. Međutim, činjenica da u procesu deminiranja i dalje postoje nepravilnosti i da se događaju nezgode, ukazuje na potrebu daljnjeg unapređenja, kako propisa tako i osiguranja i kontrole kvalitete koju provodi BHMAC.
Realizirane preporuke revizora su doprinijele poboljšanju stanja u obje posmatrane oblasti, no, realizacija nije zadovoljavajuća, pa time ni poboljšanje. Pogotovo s obzirom na vrijeme proteklo od provedenih revizija, odnodno na vrijeme koje su institucije imale za realizaciju dobijenih preporuka. Stoga je nužno nastaviti i u što skorijem roku dovršiti implementaciju i preostalih preporuka – kako onih koje su trenutno djelimično realizovane, tako i onih kod kojih su preduzete tek početne aktivnosti na realizaciji.
(TH, revizije.info)
