Svaki građanin EU u prosjeku je 2023. proizveo oko 511 kg komunalnog otpada (otpada koji nastaje u domaćinstvima i objektima kao što su uredske zgrade ili trgovine). Međutim, stanje se uveliko razlikuje među državama članicama te se ta količina kreće od 300 do 800 kg po stanovniku. Takvim razlikama uveliko doprinosi bogatstvo, stepen urbanizacije te svakodnevna i pakirana roba.
Za razvrstavanje otpada ključno je i učestvovanje građana. Naime, čak i ako su kontejneri za odvojeno prikupljanje na raspolaganju, ali građani i preduzeća ne razvrstavaju svoj otpad pravilno, recikliranje može biti dovedeno u pitanje. Nadalje, ako ne postoji održivo tržište za reciklirani materijal, čak i pravilno razvrstani otpad može završiti u spalionicama ili na odlagalištima.
Dugoročni je cilj EU jasan: uspostaviti kružnu ekonomiju u kojoj otpad više nije smeće, nego resurs. Za to su potrebni ne samo direktive EU nego i politička volja, ulaganja i snažno učestvovanje javnosti.
Evropska komisija objavila je 2023. izvještaj o ranom upozoravanju iz kojeg je bilo vidljivo da je stanje ozbiljno – za 10 država članica postojao je rizik od toga da neće dostići obje ciljne vrijednosti EU za 2025.: jednu za pripremu za ponovnu upotrebu i recikliranje komunalnog otpada i drugu za recikliranje ambalažnog otpada. Za još osam zemalja postojao je rizik od nedostizanja ciljne vrijednosti za ponovnu upotrebu i recikliranje komunalnog otpada.
Nadalje, 13 zemalja bilo je daleko od dostizanja ciljne vrijednosti EU za 2035. u vezi sa smanjenjem upotrebe odlagališta na 10 %. Sve u svemu, samo je devet zemalja (Austrija, Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Slovenija) ostvarilo željeni napredak u dostizanju ključnih ciljnih vrijednosti EU. To nije ništa novo. Naime, Sud je još 2012. u jednom tematskom izvještaju upozorio da se otpad ne odvaja na odgovarajući način na izvoru, da su postrojenja za obradu preopterećena, da je prethodna obrada prije slanja na odlagališta neadekvatna i da u politikama usmjerenim na sprečavanje nastanka otpada postoje nedostaci.
Nakon što je prošlo više od 10 godina od prethodnog izvještaja Suda, jesu li sistemi za upravljanje komunalnim otpadom i dalje obilježeni istim nedostacima, i to kad su u njihovo poboljšanje usmjerene milijarde eura iz fondova EU, uglavnom u sklopu kohezijske politike i Mehanizma za oporavak i otpornost? U predstojećem revizijskom izvještaju naći ćete odgovor na to pitanje, kao i na mnoga druga.
Revizori Suda procijenili su mjere koje su Evropska komisija i države članice preduzele radi ostvarivanja ciljeva EU u vezi s komunalnim otpadom i analizirali su 16 projekata za upravljanje otpadom finansiranih sredstvima EU u Grčkoj, Poljskoj, Portugalu i Rumuniji. Revizijom je obuhvaćeno razdoblje 2014. – 2024. Objava revizijskog izvještaja na internetskim stranicama Suda očekuje se do decembra, taman da nam posluži kao podsjetnik da pravilno zbrinemo omote za božićne poklone i ostatke hrane.
(Revizije info)
