Ured za reviziju institucija FBiH u posljednjih 10 godina revidirao je 64 od ukupno 80 jedinica lokalne samouprave, dok preostalih 16 jedinica nisu bile predmet finansijske kontrole. U posmatranom periodu, niti jedna lokalna samouprava nije dobila čisto pozitivno mišljenje Ureda za reviziju, a posebno zabrinjava da su za finansijske izvještaje i usklađenost sa zakonima 27 puta dobile negativno mišljenje. Tim povodom, CCI ukazuju na potrebu provođenja finansijske revizije svake jedinice lokalne samouprave barem jednom u četvorogodišnjem mandatu.
Najčešće nepravilnosti uočene su kod nepostupanja u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH, jer institucije nisu primjenjivale zakonske odredbe prilikom pripreme, izrade i donošenja budžeta, kao i kod budžetskog izvještavanja. Također, navodi se česta zloupotreba Zakona o javnim nabavkama – tako što institucije nisu primjenjivale odgovarajuće postupke javnih nabavki, niti su poštovale odredbe zaključenih ugovora.
Nalazi Analize također ukazuju na potrebu aktivnijeg pristupa nadležnih institucija u procesuiranju i sankcionisanju odgovornih osoba koje ne postupaju u skladu sa zakonima. Pogotovo bi se to trebalo odnositi na rukovodioce institucija koji iz godine u godinu ponavljaju prekršaje. CCI su upozorili da, iako revizorski izvještaji ukazuju na niz nepravilnosti, u pojedinim lokalnim jedinicama na kandidatskim listama za predstojeće izbore naći će se grado/načelnici u toku čijih su mandata institucije dobile negativno mišljenje ili mišljenje sa rezervom za finansijsko poslovanje i usklađenost sa zakonima.
U svojim izvještajima Ured za reviziju uputio je 1647 preporuka za uklanjanje uočenih nepravilnosti, međutim manje od 45% preporuka je u cijelosti implementirano. U cilju ozbiljnijeg pristupa ovom problemu te povećanju nivoa implementacije revizorskih preporuka i otklanjaju uočenih nepravilnosti, potrebno je uvesti mehanizam kontrole provođenja revizorskih preporuka. Dodatno, analiza ukazuje da značajan dio institucija nije postupio po zakonskoj obavezi i nije dostavio akcioni plan za prevazilaženje slabosti, neregularnosti i prekršaja koje su identifikovane u revizorskim izvještajima.
Zabrinjava činjenica da veći broj lokalnih parlamenata u FBiH uopšte ne razmatra revizorske izvještaje, niti procesu revizije pristupa na ozbiljan i odgovarajući način. Razlog tome jeste i činjenica da zakonski okvir ne omogućava sankcionisanje institucija koje ne dostave plan uklanjanja uočenih nepravilnosti. Tim povodom, CCI ukazuju na potrebu za uključivanje mjera sankcionisanja lokalnih jedinica u okvir postojećih zakona. Također nužno je potreban efektivniji pristup u implementaciji revizorskih preporuka, te veća odgovornost lokalnih parlamenta i njihova aktivnija uloga u razmatranju nalaza i implementaciji revizorskih preporuka.
Kako bi cjelokupan proces revizije uticao na transparentnije, odgovornije i pravilnije trošenje javnih sredstava potrebno je inicirati intenzivniju saradnju svih aktera procesa javne revizije. Veća odgovornost lokalnih jedinica da implementiraju preporuke i uklone nepravilnosti u konačnici bi značajno doprinijela kvalitetu života građana u lokalnim sredinama.
