U ovih dana objavljenom godišnjem izvještaju Evropski revizorski sud navodi da se, kao i prethodnih godina, procijenjena stopa pogreške u rashodima iz budžeta EU povećala. Revizori upozoravaju i na rastuće finansijske rizike za budžet EU zbog rekordnog nivoa duga, ruske ratne agresije na Ukrajinu i visoke inflacije.
Iako revizori zaključuju da računovodstvena dokumentacija EU za finansijsku 2023. godinu pruža istinit i vjeran prikaz, te ocjenjuju da prihodovne transakcije ne sadrže pogreške, zabrinuti su zbog povećanja stope pogreške na 5,6 % (2022.: 4,2 %; 2021.: 3,0 %) zabilježenog u rashodima iz budžeta EU, koji su iznosili 191,2 milijarde eura.
Osim toga, u jednom dijelu rashoda iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), glavnog elementa paketa EU za oporavak od pandemije „NextGenerationEU” (NGEU), koji su iznosili 48,0 milijardi eura, postojale su nepravilnosti. Revizori su utvrdili da su izvršena plaćanja za koja nisu bili ispunjeni svi uslovi, kao i nedostatke u kontrolnim sistemima država članica.
„S obzirom na to da je finansijsko razdoblje 2021. – 2027. na svojoj sredini, u nalazima godišnjeg izvještaja ističemo ključne izazove pred budžetom EU, uključujući visoke nivoe nepravilne potrošnje”, izjavio je predsjednik Suda Tony Murphy. „Ti izazovi podcrtavaju potrebu za pouzdanim strukturama za nadzor i odgovornost, i na nivou država članica i na nivou EU, kojima se čuva povjerenje javnosti i štiti buduće budžete EU.”
„Nepovoljno” mišljenje o rashodima iz budžeta EU
Kao i prethodne četiri godine, revizori zaključuju da je procijenjena stopa pogreške bila značajna i raširena te su stoga iznijeli nepovoljno mišljenje o rashodima EU za 2023.
Ističu da je znatno povećanje procijenjene stope pogreške najvećim dijelom posljedica toga što su pogreške utvrđene u rashodima za koheziju dostigle nivo od 9,3% (2022.: 6,4%). Navode da su nacionalne uprave pod vremenskim pritiskom da potroše novac iz međusobno konkurentnih fondova EU, te da je to jedan od mogućih razloga za njihove poteškoće u garantovanju pravilnog finansiranja kohezijskih projekata. Budući da projekti u kojima postoje pogreške po svojoj prirodi odgovaraju projektima koji se finansiraju u okviru RRF-a i koje često kontroliraju ista nacionalna tijela, revizori ističu da postoji rizik od toga da u rashodima iz RRF-a postoje slične vrste pogrešaka. Međutim, u sklopu RRF-a usklađenost s pravilima EU-a i nacionalnim pravilima nije preduslov za isplate državama članicama, zbog čega se ona ne provjerava na sistemski način.
„Uslovno” mišljenje o rashodima iz RRF-a
Za RRF, u okviru kojeg zemlje EU primaju finansijska sredstva nakon što dostignu unaprijed definisane ključne etape ili ciljne vrijednosti, 2023. je bila treća godina provođenja te su tokom nje izvršene 23 isplate bespovratnih sredstava za 17 država članica.
Revizori su utvrdili da trećina tih isplata iz RRF-a nije bila u skladu s povezanim pravilima i uslovima. Slijedom toga, u šest plaćanja postojale su značajne greške. Revizori su utvrdili i slučajeve nedostataka u načinu na koji su ključne etape i ciljne vrijednosti bile osmišljene, kao i postojane problema s pouzdanošću informacija koje su države članice uključile u svoje izjave o upravljanju. Stoga su iznijeli uslovno mišljenje o rashodima u okviru RRF-a.
Budžet EU pod sve je većim opterećenjem
Stav je revizora da brojke o budžetu EU pokazuju da je nekim pitanjima potrebno posvetiti posebnu pažnju. Ukupan iznos nepodmirenih obveza – koje će, ako se ne opozovu, u budućnosti dovesti do obaveza plaćanja – dosegao je na kraju 2023. Rekordni nivo od 543,0 milijardi eura (2022.: 452,8 milijardi eura). S druge strane, dug EU porastao je 2023. na 458,5 milijardi eura (2022.: 348 milijardi eura, tj. rast od 32 %), uglavnom zbog zaduživanja u okviru NGEU-a u visini od 268,4 milijarde eura. Dug EU sada je dvostruko veći nego 2021., kad je iznosio 236,7 milijardi eura. To znači da je EU sada jedan od najvećih izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira u Evropi, iako nije jasno hoće li se s pomoću Komisijina prijedloga o vlastitim sredstvima prikupiti dovoljno prihoda za otplatu duga u okviru NGEU-a. Procjenjuje se da dodatni troškovi za zaduživanje u okviru tog instrumenta iznose između 17 i 27 milijardi eura.
Revizori ujedno napominju da visoka inflacija i dalje utiče na budžet EU. Na temelju Komisijine prognoze inflacije procjenjuju da bi budžet EU do kraja 2025. mogao izgubiti gotovo 13% kupovne moći. Na kraju 2023. ukupna izloženost budžeta EU, kojom se mjeri rizik povezan s budžetskim garancijama i potencijalnim obavezama EU, iznosila je 298,0 milijardi eura (što je povećanje u odnosu na 248,3 milijarde eura 2022.).
Finansijska pomoć EU Ukrajini više se nego udvostručila tokom 2023. (sa 16,0 milijardi eura na 33,7 milijardi eura). Revizori upozoravaju da bi se prenošenjem rizika od mogućih nepodmirenih otplata na buduća razdoblja mogao stvoriti pritisak na budžet EU. Nadalje, naglašavaju znatne rizike povezane s Instrumentom za Ukrajinu, koji je uspostavljen 2024. u svrhu pružanja finansijske podrške u dodatnom iznosu do 33 milijarde eura u obliku kredita u razdoblju 2024. – 2027. te za koji nije potrebno izdvajati rezervacije.
Dodajmo da su revizori, iako im to nije bilo u fokusu interesa, tokom svojih aktivnosti utvrdili i 20 slučajeva u kojima postoji sumnja na prevaru. Te su slučajeve prijavili relevantnim tijelima EU.
(ERS, 10.10.2024. / Revizije info)
