MSP-ovi – poduzeća koja zapošljavaju manje od 250 radnika i čiji godišnji promet nije veći od 50 miliona eura – okosnica su ekonomije EU. U državama članicama EU postoji ih više od 20 milijuna i ona čine 99 % svih preduzeća u EU. Zapošljavaju oko 100 miliona osoba. Na njih otpadaju dvije trećine radnih mjesta u nefinansijskom poslovnom sektoru i odgovorni su za više od polovine ekonomske proizvodnje u EU. Međutim, na njih otpada samo 30 % izvoza iz EU. MSP-ovi su manje aktivni na međunarodnim tržištima od većih preduzeća: često nisu svjesni postojanja programa u području međunarodne trgovine i programa javne podrške te u mnogim slučajevima jednostavno nemaju potrebno znanje i iskustvo. Kako bi pružila odgovor na te izazove, Komisija je uvela velik broj programa podrške. Tokom 2011. donijela je strategiju EU za internacionalizaciju MSP-ova čiji je cilj bio povećati usklađenost i poboljšati koordinaciju svih postojećih oblika podrške. Pod internacionalizacijom se ovde, inače, podrazumijeva proces u okviru koga se preduzeća uključuju na međunarodna tržišta, u prvom redu izvozom.
„Mala preduzeća velika su preduzeća za EU. Trgovanjem širom Evrope i izvozom izvan njenih granica mogu dati još veći doprinos ekonomiji EU”, izjavila je Ivana Maletić, članica Suda zadužena za ovaj izvještaj. „Komisija bi informacije o podršci internacionalizaciji MSP-ova trebala učiniti lakše dostupnima i približiti svoje programe evropskim MSP-ovima, koji i dalje nisu svjesni dostupnosti mnogih od postojećih instrumenata i projekata.”
Revizori su utvrdili da strategija nije provedena u cijelosti. Iako je Komisija uspjela barem djelimično provesti ključne mjere, kao što je izrada internetskog informacionog portala za izvozna preduzeća (Access2Markets), važne aktivnosti kojima se trebala povećati usklađenost mjera na nivou EU i država članica nisu uspješno provedene. Komisija posebno nije izradila ažurirani popis mjera koji bi omogućio utvrđivanje nedostataka, preklapanja i sinergija.
Osim toga, revizori su iznijeli kritike u pogledu usklađenosti brojnih aktivnosti EU usmjerenih na potrebe MSP-ova u području internacionalizacije, istaknuvši da je koordinacija nedovoljna na više nivoa, uključujući koordinaciju između aktivnosti EU i država članica.
Nadalje, utvrdili su da Komisija nije uvijek na odgovarajući način uzela u obzir finansijsku održivost programa podrške te je niz programa obustavljen iako su njima ostvareni pozitivni rezultati.
Kad je riječ o aktivnostima informisanja, informacije o podršci za internacionalizaciju sada su dostupnije, no koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini – koji su za MSP-ove ključni, ali složeni – još se ne promoviraju u dovoljnoj mjeri.
Finansijska sredstva EU posebno namijenjena internacionalizaciji MSP-ova iznosila su u periodu 2014.–2020. oko 850 miliona eura, uključujući oko 450 miliona eura za EEN i 30 milijona eura za StartUp Europe. Ta su sredstva nadopunjena mjerama EU-a koje obuhvaćaju internacionalizaciju MSP-ova kao jedno od mnogih područja (npr. ESI fondovi, EFSU i program Obzor 2020.).
Revizori su utvrdili da je Evropska preduzetnička mreža (EEN) dostigla svoje ciljne vrijednosti, ali i da je potrebno uložiti dodatne napore u povećanje njene vidljivosti, koordinacije i zastupljenosti u zemljama izvan EU te ojačati njene kapacitete kako bi bolje pružala podršku MSP-ovima u dobijanju pristupa finansiranju i iskorištavanju koristi sporazuma o slobodnoj trgovini.
Uspješnost te mreže razlikovala se zavisno o pojedinoj zemlji i konzorciju te je rad nekih centara za poslovnu saradnju izvan EU bio izrazito cijenjen (npr. centar za saradnju EU i Japana), dok su drugi bili na meti kritika zbog nezadovoljavajućih usluga i spremnosti na reagiranje.
Članovi EEN-a također su naveli da ti centri nisu bili primjereno zastupljeni u zemljama koje su ključni trgovinski partneri, uključujući Kinu.
Kad je riječ o inicijativi StartUp Europe, revizori su utvrdili da se njome pružao samo kratkoročan odgovor na potrebe start-up preduzeća jer su svi finansirani projekti obustavljeni na kraju razdoblja dodjele bespovratnih sredstava te su na sve aktivnosti uticali opšti problemi s održivošću.
Saradnja s drugim instrumentima bila je ograničena te je predmetna inicijativa katkad dovela do toga da su preduzeća izvan EU preuzela start-up preduzeća, što bi se moglo kositi s ciljem pružanja pomoći preduzećima da ostvare međunarodni rast i pritom ostanu u EU.
Revizori ujedno pozivaju Komisiju da poboljša praćenje rezultata kako bi se procijenila mjera u kojoj je cjelokupna inicijativa doprinijela internacionalizaciji MSP-ova.
(Revizije info, Izvor: ERS)
