Ured za reviziju institucija BiH 23.12. objavio je drugi od 4 za ovu godinu planirana izvještaja o provedenim revizijama učinka. Radi se o izvještaju na temu „Elektronsko upravljanje dokumentima u institucijama BiH“.
Ova revizija provedena je s ciljem da se utvrdi da li su institucije BiH efikasne u uspostavi elektronskog upravljanja i razmjene dokumenata.
Nalazi revizije ukazuju da – nisu. Što, naravno, nije iznenađenje.
Iako je cilj uspostavljanja Sistema za upravljanje dokumentima u institucijama BiH (DMS), formulisan još 2006., kada su doneseni Strategija reforme javne uprave u BiH i Akcioni plan, te pored toga što je, u implementaciju ovog cilja, do sada uloženo preko 5,5 miliona KM, većina institucija BiH još uvijek nije uspostavila elektronsko upravljanje dokumentima, odnosno, nisu osigurale efikasnost i ekonomičnost u svom radu.
Određeni reformski projekti kojim je bila planirana uspostava DMS-ova u institucijama BiH i kojim bi se doprinijelo ispunjenju zadanih ciljeva, nisu
realizovani. Iako nisu ispunjeni raniji strateški ciljevi uspostave DMS-a, nije donesen ni novi strateški okvir kojim bi se odredio način uspostave
standardizovanih i interoperabilnih DMS-ova.
Revizori su utvrdili i da, na nivou institucija BiH, ne postoji pravni okvir kojim se reguliše obaveza i način uspostave DMS-a u institucijama BiH i koji elektronsko uredsko poslovanje označava kao primarno. Pritom, problemi u uspostavi pravnog okvira datiraju još od 2009. godine kada je Vijeće ministara donijelo Odluku o elektronskom poslovanju i e-vladi u VM-u, a da pritom nije regulisalo obavezu i način uspostave elektronskog poslovanja, pa ni DMS.
Sasvim u skladu sa političkim sukobima oko nadležnosti i odbijanju iz RS formiranja i mnogo značajnijih tijela na nivou države, na kojima godinama insistiraju iz EU, na nivou institucija BiH ne postoji ni odgovarajući institucionalni okvir za e-upravu, odnosno centralno tijelo za e-upravu s jasno utvrđenim nadležnostima koje bi koordiniralo uspostavu DMS-a u institucijama BiH.
Ured zareviziju je konstatovao i da je većina državnih institucija imala pasivan pristup u uspostavi DMS-a u radu, napominjući da je prošlo skoro 15 godina od utvrđivanja ovog prioriteta u reformi javne uprave, a da je do sada samo 27, od 73 institucije BiH, uspostavilo DMS u radu.
“Ako bi se dosadašnji trend uspostave DMS-a zadržao i u budućnosti, DMS u institucijama BiH bi se uspostavljao naredne 22 godine”, upozorili su iz Ureda za reviziju, u objavljenom izvještaju. Što znači da bi se za nešto za što je objektivno potrebno godina, eventualno dvije, našim institucijama potrebno 37. I to samo ovim državnim.
Ured za reviziju posebno ističe da su zbog neefikasnosti u uspostavi sistema za upravljanje dokumentima, propuštene prilike za iskorištavanje prednosti ovakvog sistema u poslovanju institucija BiH tokom pandemije COVID-19, uključujući prevladavanje fizičkih lokacijskih barijera i povećanje sigurnosti osoblja trenutnim pristupom i razmjenom dokumenata na fizičkoj udaljenosti.
Preporuke za otklanjanje revizijom uočenih slabosti revizori su uputili Vijeću ministara BiH, Službi za održavanje i razvoj elektronskog poslovanja i e-vlade pri Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH i Koordinaciji za interoperabilnost, i institucijama BiH.
Realizacijom preporuka trebalo bi se pridonijeti uspostavi standardizovanih i interoperabilnih sistema za upravljanje dokumentima. Trebao bi, zapravo, biti obezbijeđen strateški, pravni i institucionalni okvir kojim bi se pridonijelo uspostavi sistema za upravljanje dokumentima. Jer su se, upravo zbog nedostatka odgovarajućeg okvira, te, zbog neblagovremenog provođenja ciljeva reforme javne uprave, sistemi za upravljanje dokumentima uspostavljali usporenom dinamikom pri čemu se nije vodilo računa o standardizovanosti i interoperabilnosti.”
No, s obzirom na aktuelnu blokadu rada državnih institucija, moguće je da se i rok od 37 godina, zamišljen kao cinična kritika neefikasnosti ovdašnjih institucija, na kraju ispostavi kao (pre)optimistična projekcija.
(N.N., Revizije info)
