Nakon što su 24.01.2020. organizovali konferenciju „Učinkovitija javna revizija za smanjenje korupcije u Bosni i Hercegovini“, kao svojevrsnu najavu ozbiljnijeg učešća civilnog sektora u rješavanju otvorenih pitanja koja sprečavaju snažniji efekat revizije na društvo, Centri civilnih inicijativa, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) i Ambasade Švedske u BiH, u narednih mjesec dana javnosti će predstaviti analize rada institucija koje se bave revizijom javnog sektora u BiH.
Kao rezultat složene ustavne strukture zemlje, u BiH postoje 4 vrhovne revizorske institucije (što je, u svijetu, opšteprihvaćeni izraz za revizorske institucije koje vrše eksternu reviziju javnog sektora), koje su u velikoj mjeri autonomne, ali na sličan način organizovane:
- Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine
- Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske
- Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, te,
- Ured za reviziju javne uprave i institucija u Brčko Distriktu
Centri civilnih inicijativa, sutra, 28.02. predstavljaju analizu „Javna revizija u Federaciji BiH u periodu 2015.-2018.“ Na press konferenciji koja će se održati u Sarajevu, biće prezentirani rezultati rada Ureda za reviziju u FBiH, u posljednje 4 godine, te, ukazano na ključne probleme u ostvarivanju projektovane funkcije ove institucije, odnosno njenog većeg uticaja na pozitivne društvene promjene.
Vrhovne revizorske institucije i njihovi izvještaji, nisu sami sebi svrha. Oni su samo sredstvo kojim se treba doći do cilja – transparentnog i odgovornog trošenja javnog novca, u skladu sa zakonom, te, efikasnih javnih institucija, koje rade u interesu građana. Tu misiju VRI ne mogu ostvariti same. Niti je njihova uloga tako zamišljena.
U ostvarivanju projektovanih pozitivnih efekata revizije na društvo, neophodno je da i druge institucije sistema svoj dio posla, u ovom kontekstu, urade kako treba. Tu se prije svega misli na parlamente (koji na osnovu revizorskih izvještaja i preporuka, kreiraju zaključke, koji bi trebali biti obavezujući), izvršnu vlast (koja je dužna da provodi zaključke parlameta i obezbijedi da institucije poštuju preporuke ureda za reviziju) i tužilaštva (koja bi trebala da reaguju na u revizorskim izvjestajima izražene sumnje u kršenja zakona, zloupotrebe i nenamjensko trošenje sredstava).
Nadležnost Ureda za reviziju institucija u FBiH, definisana odgovarajućim zakonom, su finansijske revizije, revizije učinka i druge specifične revizije. Pod nadležnošću Ureda za reviziju institucija u FBiH je preko 2000 institucija u ovom entitetu.
Analiza Centara civilnih inicijativa daje odgovor na pitanje da li se revizija tih institucija obavlja uspješno. I kakav je odnos revidiranih institucija, te, Parlamenta i tužilaštava prema nalazima revizije.
(TH, revizije.info)