SB: Možete li ocijeniti 2019. godinu, kakva je ona bila za Ured za reviziju institucija u FBiH, da li ste uspjeli realizirati sve planirane revizije?
Ured za reviziju institucija u FBiH ispunio je plan revizije za 2018/2019 godinu. Obavljene su 82 finansijske revizije i četiri revizije učinka. Za finansijske izvještaje dato je 39 pozitivnih mišljenja, 28 mišljenja s rezervom, 14 negativnih i jedno suzdržano mišljenje. Za usklađenost sa zakonima i drugim propisima dato je osam pozitivnih mišljenja, 64 mišljenja sa rezervom i deset negativnih mišljenja. Dato je 1.503 preporuka s ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i jačanja sistema internih kontrola.
Revizija je obuhvatila 23 korisnika Budžeta FBiH sa ukupnim rashodima i izdacima u iznosu od 2.207.046.733 KM, pet kantona, deset institucija kantona, dva grada i šest općina sa ukupnim rashodima i izdacima u iznosu od 993.375.566 KM. Prvi put revidirano je 10 kantonalnih budžetskih korisnika i tri općine čiji ukupni rashodi i izdaci iznosili 110.105.572 KM. Također, revidirano je 17 zavoda, fondova, agencija i javnih ustanova, sa ukupno ostvarenim prihodima i primicima u iznosu od 233.052.002 KM. Kod 11 subjekata, čiji su ukupni prihodi iznosili 172.266.779 KM, revizija se obavila prvi put. 18 preduzeća u većinskom državnom vlasništvu sa ukupno ostvarenim prihodima u iznosu 586.071.711 KM. Prvi put je revidirano devet preduzeća sa ukupnim prihodima od 38.611.639 KM.
Planom revizije nastojali su se obuhvatiti subjekti u cijeloj Federaciji BiH iz različitih oblasti, kao i oni koji nisu prije revidirani. Ovo je poseban izazov, s obzirom na to da je Ured nadležan za više od 2.000 subjekata.
SB: Da li je primjetan trend smanjenja negativnih mišljenja za institucije u FBiH, postoje li značajna odstupanja u odnosu na kriterije revizije?
Finansijska revizija obuhvata reviziju finansijskih izvještaja kao i usklađenost aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija iskazanih u finansijskim izvještajima sa zakonima i propisima. Stoga se u izvještajima o finansijskoj reviziji u skladu sa međunarodnim revizijskim standardima daju dva mišljenja. Trend davanja negativnih mišljenja u posljednje tri godine je otprilike isti. Odnos negativnih mišljenja u odnosu na pozitivna mišljenja je uglavnom izraženiji kada su u pitanju Mišljenja o usklađenosti sa zakonima, s obzirom da uočavamo poboljšanje u finansijskoj disciplini i izvještavanju. Međutim, i dalje su brojne nepravilnosti po pitanju usklađenosti sa zakonima.
Najveći broj mišljenja s rezervom, gdje su odstupanja od kriterija značajna ali ne i prožimajuća, te je njihov udio svake godine otprilike 60-70%.
SB: Koje su to najčešće nepravilnosti uočene prilikom revizije institucija i gdje su one najuočljivije?
Kod institucija FBiH najčešće uočene nepravilnosti su: neusklađenost poslovanja sa Zakonom o budžetima u FBiH i Zakonom o izvršavanju budžeta u dijelu planiranja, realizacije i nadzora nad namjenskim trošenjem budžetskih sredstava. Također, tu je i planiranje javne potrošnje bez strateških dokumenata i realnih potreba, nedovoljno praćenje izvršenja odobrenih budžeta i finansijskih planova i nepostojanje mjerenja efekata uloženih sredstava.
Planiranje budžeta kod pojedinih kantona nije vršeno u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH i realnim mogućnostima. Postupci javnih nabavki nisu se provodili u potpunosti u skladu sa važećim propisima o javnim nabavkama.
Kod općina postoji nedostatak odgovarajućeg sistema internih kontrola, što dovodi do određenih nepravilnost poput neprovođenja javnih nabavki, nisu evidentirane dugoročne obaveze, nisu uspostavljane evidencije o namjenskim sredstvima i nadzor nad naplatom neporeznih prihoda.
Kod zavoda i agencija, netransparentnost kod zapošljavanja, angažovanje vanjskih saradnika kao i zaposlenika po ugovoru o djelu za poslove iz nadležnosti institucija, iskazivanja imovine bez adekvatne dokumentacije o vlasništvu, slabosti u provođenju Zakona o javnim nabavkama itd.
Kod preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, uglavnom su to nevršenje obračuna proizvodnje, nisu se evidentirale zalihe, ne vrše se rezervisanja za potencijalne obaveze, neprocjenjuje se sposobnost neograničenog poslovanje i slično. Tu je i neplaćanje poreza i doprinosa po osnovu isplaćenih plaća, neplaćanje PDV-a, neprimjenjivanje Zakona o javnim nabavkama kao i druge nepravilnosti u postupcima javnih nabavki.
SB: Zašto je u Federaciji BiH nizak nivo implementacije preporuka revizora nakon uočenih nepravilnosti u radu neke institucije?
Jedan od ključnih problema je što većina subjekata, uključujući Vladu FBiH i Parlament FBiH ne postupaju u skladu sa Zakonom o reviziji institucija u FBiH, i ne obavještavaju Ured za reviziju institucija u FBiH o preduzetim radnjama radi prevazilaženja slabosti, neregularnosti i prekršaja koji su identifikovani u izvještajima.
U izvještajima o izvršenoj finansijskoj reviziji Ured za reviziju institucija u FBiH daje ocjenu o postupanju po preporukama iz izvještaja prethodnih godina. U izvještajima o izvršenoj finansijskoj reviziji za 2018. godinu od ukupno ocijenjenih 838 preporuka 269 je realizovano, kod 185 njih je u toku realizacija, 37 nije ocijenjeno, dok 347 nije realizovano.
Ovako slaba realizacija preporuka u kontinuitetu se ponavlja a što je konstatovano i u izvještajima o izvršenoj reviziji u prethodnom periodu.
SB: Zagađenje u Sarajevu i u drugim gradovima FBiH je poseban problem. Ured za reviziju institucija FBiH uradio je posebnu reviziju učinka “Aktivnosti nadležnih institucija u FBiH na smanjenju zagađenosti zraka”. Da li će spomenuta revizija potaknuti i podići svijest da se mora mnogo sistematičnije, odgovornije i odlučnije pristupiti u rješavanju pitanja zagađenja zraka?
Ured za reviziju je kroz učinka ukazao na značajne nedostatke u aktivnostima nadležnih institucija na rješavanju problema zagađenosti zraka. Revizija je imala sistemski pristup u istraživanju koji je omogućio da se institucijama sa različitih nivoa vlasti i različitih nadležnosti (kao što su zakonodavna tijela i vlade, federalno i kantonalna ministarstva nadležna za okoliš, federana i kantonalne inspekcije) ukaže na njihove obaveze u pogledu smanjenja zagađenosti zraka i time potaći pozitivne promjene za građane i cjelokupno društvo.
Preporukama je obuhvaćen širok spektar aktivnosti institucija kao što je donošenje strategije zaštite zraka, unapređenje zakonske i podzakonske regulative, unapređenje planiranja i realizacije konkretnih mjera za smanjenje zagađenosti zraka, djelovanje inspekcijskih tijela i drugo. Pored toga, Ured za reviziju je kroz izvještaj nastojao doprinijeti jačanju svijesti, kako nadležnih institucija tako i društva u cjelini, u vezi sa pitanjima kvalitete zraka.
(Slobodna Bosna, 12.02.2020.)
