Državni zavod za reviziju izvršio je reviziju finansijskih izvještaja i reviziju usklađenosti Fonda za zdravstveno osiguranje Republike Sjeverne Makedonije za 2024. godinu.
Revizija je izrazila kvalifikovano mišljenje o istinitom i fer prikazu finansijskih izvještaja i o usklađenosti poslovanja sa relevantnim zakonskim propisima. Uprkos preduzetim aktivnostima na implementaciji preporuka iz prethodnih revizija, slabosti i dalje postoje i potrebna su sistemska poboljšanja.
Revizija naglašava da neblagovremena isplata sredstava po osnovu doprinosa od nadležnih institucija utiče na likvidnost Fonda, što otežava blagovremeno servisiranje obaveza zdravstvenih ustanova, u okviru dogovorenih nadoknada.
Naime, zaključno sa februarom 2026. godine, neplaćeni doprinos od Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosio je 8.415.865 hiljada denara (približno 137 miliona eura), pri čemu se razlika između planiranih sredstava i njihove realizacije stalno povećava, što je prikazano na grafikonu.
Realizacija doprinosa iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (2022-2025)
Također, zbog nedovoljnih budžetskih sredstava, neisplaćena sredstva od Ministarstva zdravlja po osnovu doprinosa za neosigurana lica na kraju 2024. godine iznosila su 2.136.300 hiljada denara (približno 35 miliona eura).
Revizijom je utvrđeno da u funkcionisanju i razvoju informacionog sistema Fonda i dalje postoje izazovi vezani za nedostatak strateških dokumenata, nedovoljne kadrovske kapacitete, djelimičnu funkcionalnost pojedinačnih modula i ograničene mogućnosti za njihovu dalju nadogradnju. Istovremeno, uspostavljanje sistema elektronskih recepata kasni, a postojeće sistemske kontrole u procesu izdavanja i fakturisanja recepata ne pružaju dovoljan nivo kontrole.
Utvrđene su slabosti u kontrolama koje Fond provodi nad pružanjem i fakturisanjem zdravstvenih usluga od strane zdravstvenih ustanova. Nepotpuna povezanost informacionog sistema Fonda sa sistemom My Termin i nepotpuna IT podrška procesa praćenja, obračuna i isplate naknada odabranih ljekara, kao i nedovoljna koordinacija između organizacijskih jedinica, odsustvo planiranja kontrola na osnovu analize rizika i nedovoljan broj ljekara koji vrše kontrolu ograničavaju obim i efikasnost kontrola i ne pružaju potpunu potvrdu stvarno izvršenih zdravstvenih usluga.
U 2024. godini, u ustanovama koje pružaju bolničku zdravstvenu zaštitu izvršeno je ukupno 44 kontrole, pri čemu su nepravilnosti utvrđene u gotovo polovini njih. Pored toga, većina kontrola se provodi u javnim ustanovama, dok u privatnim bolnicama, gdje visina plaćanja zavisi od obima pruženih usluga, kontrole su nedovoljne. Započete aktivnosti digitalizacije i uvođenja softverskog modula za planiranje kontrola nisu završene zbog neispunjenih tehničkih i organizacijskih preduslova.
U oblasti javnih nabavki utvrđene su slabosti u planiranju i realizaciji IT nabavki. U 17 od 20 revidiranih postupaka, podnesena je samo jedna ponuda, pri čemu je revizija ukazala da neki od uslova i tehničkih zahtjeva nisu bili u potpunosti proporcionalni predmetu nabavke, što je uticalo na konkurenciju. Pored toga, kupljeni modul za prijem i kontrolu faktura za ino osiguranje, iako isporučen i formalno prihvaćen, nije pušten u rad, jer ne zadovoljava potrebe poslovanja. Stoga se finansijska dokumentacija sa stranim sredstvima i dalje obrađuje ručno, što smanjuje efikasnost procesa i povećava rizik od propusta i netačnosti.
U oblasti liječenja u inostranstvu utvrđene su slabosti u poštovanju zakonskih rokova za donošenje odluka, praćenje postupaka i evaluaciju uspjeha liječenja. Kontrole u procesu evidentiranja i zatvaranja avansnih plaćanja stranim zdravstvenim ustanovama, čiji se iznos kontinuirano povećavao u proteklom periodu, također su nedovoljno uspostavljene. Naime, približno polovina ukupnog iznosa avansa odnosi se na period od 2014. do 2023. godine za koji nisu primljene konačne fakture niti su sredstva refundirana.
Ključno revizijsko pitanje je da postojeći model finansiranja javnih zdravstvenih ustanova ne osigurava punu primjenu principa plaćanja prema pruženim zdravstvenim uslugama. Naime, Fond, umjesto da refundira stvarno pružene zdravstvene usluge, ima zakonsku obavezu da obezbijedi sredstva za potpuno funkcionisanje svih javnih zdravstvenih ustanova, pri čemu je većina njih ostvarila znatno manji obim usluga u odnosu na dogovorenu naknadu.
Pored toga, revizija ističe neizvjesnost u pogledu ishoda pokrenutih sudskih postupaka u kojima se Fond pojavljuje kao tuženi, kao i potrebu ažuriranja referentnih cijena zdravstvenih usluga, koje su uglavnom utvrđene prije više od 10 godina i ne odražavaju stvarne troškove, što je prikazano na grafikonu.
Nadalje, ističe se potreba za daljnjim ažuriranjem Liste lijekova koje pokriva Fond, kako bi se uskladila s potrebama zdravstvenog sistema i osiguranika.
Date su preporuke usmjerene na dalje poboljšanje poslovanja Fonda.
(DZR RSM / Revizije info)
