Regija i svijet

NIŠTA OD ENERGETSKE REVOLUCIJE: ENERGIJA KOJU PROIZVODE GRAĐANI JOŠ UVIJEK JE TEK SAN I U EU

Građani, lokalna tijela i mala poduzeća u EU trebali su sve više proizvoditi, dijeliti i trošiti vlastitu energiju te upravljati njome u okviru „energetskih zajednica”. Međutim, gotovo 10 godina nakon što su te ambicije postavljene, revizori EU otkrivaju surovu istinu: ostvareni napredak nije ni blizu očekivanja. Kako bi se ostvario potencijal tih građanskih inicijativa, revizori pozivaju na donošenje jasnijih pravila, osmišljavanje snažnijih podsticaja za građane i ugrožena domaćinstva te na pružanje veće podrške za razvoj rješenja za skladištenje energije.

Energetske zajednice pravne su strukture koje pojedincima, lokalnim tijelima i malim preduzećima omogućavuju da udruže snage kako bi proizvodili, dijelili i trošili energiju te upravljali njome. To se može odnositi na sve od solarnih ploča na zajedničkim krovovima do vjetroturbina u zajedničkom vlasništvu kojima se sela ili susjedstvo snabdjevaju električnom energijom.

Navedene inicijative prihvatljive su za finansiranje sredstvima EU u visini od nekoliko milijardi eura. EU je smatrao da su energetske zajednice snažna poluga za dostizanje njegovih klimatskih i energetskih ciljnih vrijednosti te predviđa da bi do 2030. te zajednice mogle činiti znatan udio u Evropskom kapacitetu za proizvodnju energije vjetra (17 %) i solarne energije (21 %). Revizori su utvrdili da situacija na terenu nije tako sjajna i da je ta procjena bila pretjerano optimistična, između ostalog zato što u EU jednostavno nema dovoljno energetskih zajednica.

„U vrijeme kad EU pojačava napore kako bi ostvario svoje klimatske i energetske ciljeve, energija koju proizvode građani i dalje je privlačna ideja – idealna u teoriji, ali zahtjevna u praksi”, izjavio je João Leão, član Suda zadužen za predmetnu reviziju„EU sad mora ukloniti pravne i tehničke prepreke kako bi ta ideja zaista zaživjela u praksi.”

Jedan od ciljeva na nivou EU bio je da svaka opština s više od 10.000 stanovnika ima do 2025. barem jednu energetsku zajednicu utemeljenu na obnovljivim izvorima energije. Evropska komisija još nije dostavila informacije o ostvarivanju tog cilja, ali podaci koje su prikupili revizori EU pokazuju da je Unija daleko od njegovog postizanja.

Zbog nejasnih definicija EU nije jasno šta je zapravo energetska zajednica, kako je strukturirati, kako dijeliti električnu energiju koju proizvodi i kako prodati višak energije. Ta pravna nejasnoća mogla bi odvratiti građane od učestvovanja u energetskim zajednicama i u konačnici otežati uspostavljanje novih zajednica. To se posebno odnosi na stambene zgrade, u kojima živi gotovo polovina stanovništva EU i u kojima se mogućnost uspostavljanja novog pravnog subjekta, uz postojeća udruženja vlasnika osnovana za upravljanje zgradama, može činiti kao još jedan nivo birokratije.

Nadalje, razvoj energetskih zajednica usporen je jer zbog zagušenja mreže dolazi do kašnjenja ili odbijanja priključenja novih objekata na mrežu. Osim toga, problem su i obrasci proizvodnje i potrošnje koji se po svojoj prirodi ne podudaraju: solarne ploče proizvode najviše energije oko podneva, dok potražnja domaćinstava dostiže vrhunac rano ujutro i naveče. Kombinovanje novih projekata u području energije iz obnovljivih izvora s fleksibilnim uslugama, posebno sa skladištenjem energije, moglo bi pomoći u tome da se ponuda i potražnja uravnoteže u stvarnom vremenu, smanji pritisak na mrežu i podstiče vlastita potrošnja lokalno proizvedene električne energije. Međutim, Evropska komisija još nije kao prioritet utvrdila podršku energetskim zajednicama za skladištenje energije, pa je propuštena prilika za njihovo širenje u većoj mjeri.

(ERS, 09.03.2026. / Revizije info)