Prema Ugovoru o funkcionisanju Evropske unije (članak 325.), EU i njegove države članice obavezni su raditi na borbi protiv prevara i drugih nezakonitih radnji koje utiču na finansijske interese EU. A kaznena djela koja utiču na finansijske interese EU mogu uključivati prevaru, davanje i primanje mita, pronevjeru i pranje novca.
Više je mehanizama koje EU imaju na raspolaganju za borbu protiv prevara. EPPO istražuje slučajeve u kojima se sumnja na krivično djelo koje utiče na finansijske interese EU (i takve istrage mogu dovesti od izricanja kazni pred nacionalnim sudovima), dok je OLAF nadležan za administrativne istrage prevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti. Ovim tijelima podršku pružaju Agencija EU za saradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i Agencija EU za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Evropol), kao i nacionalna tijela.
Nacionalna tijela obvezna su prijavljivati navode o prevarama EPPO-u, dok ih tijela EU prijavljuju i EPPO i OLAF-u, a ostala tijela mogu odabrati hoće li ih prijaviti EPPO-u ili OLAF-u ili i jednom i drugom tijelu. Podaci o istragama koje provode EPPO i OLAF nisu usporedivi jer slučajevi koje EPPO istražuje ne obuhvataju isključivo štetu nastalu budžetu EU, već i štetu nastalu državnim budžetima i drugim žrtvama.
„Efikasna saradnja između svih subjekata uključenih u borbu protiv prevara, od istražitelja EU do policije i pravosudnih tijela u različitim zemljama, ključna je kako bi se zaustavili počinitelji prevara”, izjavila je Katarína Kaszasová, članica Suda koja je predvodila reviziju i izradu “Tematskog izvještaja 26/2025: Tijela EU za borbu protiv prevara – Zadaće su jasne, ali razmjena informacija i Komisijin nadzor i dalje su nedostatni”.
Revizori su utvrdili da OLAF, EPPO, Eurojust i Evropol imaju jasno definisana zakonska ovlaštenja. Njihove su uloge međusobno nezavisne, ali se zapravo nadopunjuju i mogu biti efikasan zaštitni mehanizam protiv prevara. Uzajamna podrška koju si ta tijela pružaju vrlo je cijenjena kad se zatraži, ali broj slučajeva u kojima je ona posljednjih godina pružena ostao je relativno mali u poređenju s brojem istraga koje su EPPO i OLAF otvorili.
Pri obradi navoda o prevarama kojima se šteti finansijskim interesima EU primjenjuju se složeni postupci. Za početak, obveze prijavljivanja prevara međusobno se razlikuju i vode do dvostrukog prijavljivanja navoda OLAF-u i EPPO-u, čime se povećava administrativno opterećenje. Osim toga, trenutnim sistemom ne garantuje se da svi navodi dođu do EPPO-a, koji bi mogao ocijeniti je li potencijalno riječ o kaznenom djelu. Postupci prosljeđivanja navoda iz OLAF-a u EPPO također su složeni te ujedno postoje ograničenja u načinu na koji ta dva tijela razmjenjuju informacije, čime se smanjuje prostor za preduzimanje daljnjih zaštitnih mjera.
U periodu 2022. – 2024. EPPO je primio ukupno 27.000 navoda o prevarama, a istraga je bila potrebna u trećini slučajeva. Podaci pokazuju da tijela EU OLAF-u prijavljuju triput više prevara nego EPPO-u, dok u slučaju mnogih država članica postoji znatna razlika između udjela u budžetu EU za koji su one odgovorne i broja slučajeva prevara koje prijavljuju. Revizori pozivaju Komisiju da analizira razloge tih razlika i da istraži uzroke za sve slučajeve u kojima broj prijava znatno odstupa od udjela određene države članice u budžetu.
OLAF je na temelju istraga provedenih u periodu 2022. – 2024. preporučio da se u budžet EU vrati ukupno 615 miliona eura. Do kraja 2024. već su bila vraćena 23 miliona eura. U istom je periodu EPPO zamrznuo imovinu u vrijednosti od 3 milijarde eura. Na temelju njegovih istraga sudovi su 2024. naložili nacionalnim tijelima da osiguraju povrat sredstava povezanih s kaznenim djelima u visini od 232 miliona eura. Međutim, Komisija ne raspolaže mehanizmom s pomoću kojeg bi mogla pratiti jesu li izvršeni povrati koje su sudovi naložili i je li osiguran povrat cjelokupnog iznosa koji treba vratiti u budžet EU. Revizori stoga naglašavaju da bi Komisija trebala pojačati praćenje istraga prevara.
Komisija je u julu 2025. započela s preispitivanjem mehanizama EU za borbu protiv prevara objavom bijele knjige na tu temu. Ti mehanizmi obuhvataju skup politika, institucija, tijela i instrumenata uvedenih radi zaštite finansijskih interesa EU sprečavanjem, otkrivanjem i suzbijanjem prevara i drugih nezakonitih aktivnosti koje bi mogle utjecati na budžet EU.
(Revizije info; Izvor: ERS)
