U ovih dana objavljenom izvještaju Evropski revizorski sud navodi da mnoge zemlje EU imaju poteškoće u dostizanju ciljnih vrijednosti za ponovnu upotrebu i recikliranje komunalnog otpada te zbog finansijskih ograničenja i nedostataka u svojim planovima upravljanja otpadom još uvijek odlažu previše otpada na odlagališta. Revizori su utvrdili da na postojećem tržištu za recikliranje postoje brojni izazovi, da je odvojeno prikupljanje otpada u određenim slučajevima i dalje na vrlo niskom nivou i da tarife za zbrinjavanje otpada koje se naplaćuju građanima ne obuhvataju nužno sve troškove upravljanja otpadom.
„Kružnost je jedan od glavnih preduslova za postizanje ciljeva EU za održivi razvoj. Da bi se oni ostvarili, EU treba stvoriti potrebne uslove za održivu reciklažnu industriju”, izjavio je član Suda zadužen za predmetnu reviziju Stef Blok. „Građani i preduzeća imaju ključnu ulogu. Fiskalnim podsticajima može ih se podstaći da odvajaju otpad i smanje njegovu količinu, a isto tako i zahtjevanjem od građana da plaćaju za količinu ili masu otpada koji proizvode.”
Otkad su u pravu EU sprečavanje nastanka otpada te njegova ponovna upotreba i recikliranje jasno određeni kao prioriteti, isti pristup primjenjuje se i u utvrđivanju ciljnih vrijednosti i pravnih zahtjeva za države članice. To se vidi i u pravilima za finansiranje sredstvima EU, kojima se prednost postupno počela davati ulaganjima u kružnu ekonomiju koja isključuju neodržive prakse kao što je odlaganje na odlagalištima.
Međutim, u dostizanju ciljnih vrijednosti za komunalni otpad u EU postoje znatne razlike: nekoliko država članica ostvarilo je slab ili nikakav napredak. Uprkos tome, Evropska komisija sporo pokreće postupke zbog povrede prava (za ciljne vrijednosti koje je trebalo dostići 2008. to je učinila tek 2024.).
Revizori navode da još jedan ključni izazov održivost reciklažne industrije – ako nema dovoljno postrojenja za recikliranje, ciljne vrijednosti ne mogu se dostići. Ipak, u nekim državama članicama takvih je postrojenja malo ili – posebno za ona koja obrađuju plastiku – postoji rizik od njihova zatvaranja zbog rastućih troškova, nedovoljne potražnje za njihovim proizvodima i uvoza jeftinije plastike iz zemalja izvan EU.
Revizori naglašavaju da je potrebno pružiti poslovni model za subjekte koji se bave recikliranjem te pritom prvo utvrditi izazove u vezi s ponudom i potražnjom koji utiču na jedinstveno tržište kružnih proizvoda i sekundarnih sirovina.
Revizori su na nacionalnom nivou analizirali niz projekata u području upravljanja otpadom sufinansiranih sredstvima EU i utvrdili da je došlo do kašnjenja u provođenju i prekoračenju troškova. Osim toga, revizori navode da je u državama članicama obuhvaćenim revizijom (Grčkoj, Poljskoj, Portugalu i Rumuniji) napredak prema efikasnom upravljanju komunalnim otpadom spor zbog nedovoljnog javnog finansiranja i nemogućnosti potpune upotrebe ekonomskih instrumenata kao što su uvođenje sistema povratne naknade, povećanje poreza na odlaganje otpada na odlagališta i naplata tarife za otpad koja se temelji na količini ili masi nastalog otpada (načelo „plati koliko baciš”).
Porezi na odlaganje toliko se razlikuju među državama članicama da se otpad ponekad čak otprema iz jedne zemlje u drugu zbog ekonomskih razloga. Radi rješavanja tog pitanja revizori preporučuju da se ispita izvedivost usklađivanja poreza na odlaganje i poreza na spaljivanje otpada na nivou EU.
Inače, komunalni otpad uglavnom se sastoji od ambalažnog materijala i biootpada (biorazgradivog otpada iz vrtova i parkova te otpada od hrane i kuhinjskog otpada). Za efikasno upravljanje komunalnim otpadom potrebni su dobro organizovano odvojeno prikupljanje raznih materijala, odgovarajuća infrastruktura za razvrstavanje, obradu, spaljivanje i/ili odlaganje otpada na odlagališta i održivo tržište za reciklirane proizvode. Komisija je za 2026. najavila donošenje novog akta o kružnoj ekonomiji s ciljem rješavanja problema u recikliranju povezanih s tržištem i potražnjom.
(ERS / Revizije info)
