Aktuelna politička kriza prijeti ponovnim obesmišljavanjem rada Ureda za reviziju institucija BiH.
Nakon što su, najprije 15-omjesečnim neradom komisija za finansije i budžet oba doma državnog parlamenta (konstituisanim tek krajem 2019. godine), a potom i demonstracijom političke destrukcije, u vidu obaranja tzv. entitetskim glasanjem na Domu naroda svih 150 izvještaja Ureda za reviziju o provedenim finansijskim revizijama državnih institucija za 2017. i 2018. godinu, obesmišljene dvije godine rada Ureda za reviziju, slično se, nakon, bar formalno, koliko-toliko podnošljivog tretmana izvještaja za 2019., dešava i sa izvještajima za 2020.
Naime, iako je finansijska revizija za 2020., 74 institucije na državnom nivou za koje je zadužen Ured za reviziju institucija BiH, završena objavom posljednje grupe izvještaja 30.7. 2021., o njima se, ni nakon 4 i po mjeseca, još uvijek nije raspravljalo u državnom parlamentu. Ni u nadležnim komisijama za finansije i budžet, ni u domovima parlamenta.
Prvi put se najava razmatranja tih izvještaja i “saslušanja” onih institucija koje nisu dobile pozitivne ocjene za obje komponente finansijske revizije, pojavila u prijedlogu dnevnog reda 29. sjednice Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koja je trebala biti održana 13.12.. Ali nije. “Zbog nedostatka kvoruma”.
A onda je, sljedeći dan, onemogućeno održavanje i sjednice Predstavničkog doma.
A 15-ak dana ranije, konačno, nakon 4 mjeseca nerada održana sjednica Doma naroda, umjesto za rad ili konstruktivan doprinos rješavanju krize, iskorištena je za političko nasilje i daljnje zgrožavanje i domaće i inozemne javnosti bešćutnošću ovdašnjih političara.
Ono što je evidentno, u postojećoj situaciji, je da nam dio političkog establišmenta, pokušava obesmisliti svaku sistemsku, institucionalnu djelatnost. Da o pravnoj državi ne govorimo.
Autokratima i naciokratima, koji vladaju zahvaljujući raširenom klijentilizmu i korupciji, sistem i kontrola ne trebaju. Njima je kontrola (ako nije pod njihovim nadzorom) neprijateljsko tijelo. Radilo se o tužilaštvima i sudovima, OHR-u ili uredima za reviziju, nebitno je.
No, time je profesionalan rad institucija, u ovakvim vremenima, značajniji.
A uredi za reviziju, prije svega federalni (koji se takođe suočavao sa opstrukcijama, u vidu dvoipogodišnjeg nerada Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju i najprije ignorisanja a onda napada iz Vlade) i državni (koji je, između ostalog, zbog neodgovornosti političara, godinu dana funkcionisao bez generalnog revizora), svoj posao profesionalno i odgovorno obavljaju sve ove godine (Federalni je čak za pet godina udvostručio broj finansijskih revizija koje obavlja u toku godine, a pritom i postrožio kriterije).
Društvo se, naprosto, ne smije pretvoriti u masu poslušnih čekača na to šta će reći i dogovoriti politički lideri. Nego svako treba da radi svoj posao.
74 revizorska izvještaja o provedenoj finansijskoj reviziji institucija na državnom nivou za 2020., čeka, dakle, na razmatranje, te kreiranje i usvajanje zaključaka, predstavničkog i doma naroda državnog parlamenta i njihovih komisija za finansije i budžet. Bez odgovora na pitanje kada će se to desiti.
Ali Ured za reviziju već treći mjesec radi na prethodnoj reviziji za 2021.
(S.Š., Revizije info, 15.12.2021.)
