Koordinirani europski odgovor na klimatsku krizu jedan je od najvažnijih ciljeva EU-a. Sud je ove godine detaljno razmotrio cijeli niz politika i rashoda kako bi utvrdio mogu li se ti ciljevi ostvariti na bolji, brži i jeftiniji način.
Sud je ovu godinu započeo izvješćem o smanjivanju emisija ugljikova dioksida iz osobnih automobila. Utvrdio je da su se emisije CO2 iz automobila općenito smanjile, ali razlog za to bio je prije svega povećanje upotrebe električnih automobila, a ne smanjenje emisija iz motora s unutarnjim izgaranjem. Iako su tradicionalni motori s unutarnjim izgaranjem s vremenom postali učinkovitiji, ta je poboljšana učinkovitost gotovo u potpunosti poništena jednakim povećanjem mase i snage. Sud je preporučio bolje prikupljanje podataka i ponovnu procjenu ciljnih vrijednosti smanjenja emisija CO2.
Sud je u srpnju objavio izvješće o industrijskoj politici EU–a za vodik iz obnovljivih izvora. Vodik bi mogao biti ključan dio slagalice za djelovanje u području klime, posebno u industrijama koje je teško dekarbonizirati, kao što je proizvodnja čelika. EU je za projekte povezane s vodikom za razdoblje 2021. – 2027. dodijelio 18,8 milijardi eura. Sud je zaključio da je Komisija bila djelomično uspješna u stvaranju odgovarajućih uvjeta za novo tržište vodika. Međutim, budući da je znatno povećanje proizvodnje vodika unutar EU-a golem izazov, Sud je upozorio na potencijalnu stratešku ovisnost o uvozu iz zemalja izvan EU-a.
U rujnu je objavljeno izvješće o zelenoj tranziciji u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). To je poseban instrument financiranja koji je EU uspostavio nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19. Jedan od njegovih glavnih ciljeva bio je ubrzati prelazak s upotrebe fosilnih goriva na održivije gospodarstvo i društvo. U veljači 2024. planirani doprinos u okviru ulaganja u klimatske mjere iznosio je 275 milijardi eura. Međutim, revizori su utvrdili da zbog strukture RRF-a, iz kojeg se financijska sredstva isplaćuju na temelju dosezanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, a ne na temelju stvarnih rashoda, može doći do neusklađenosti između planiranog i stvarnog doprinosa „zelenim” klimatskim mjerama. Sud je istaknuo te nedostatke, ali to je pak sasvim druga tema.
Sud se ove godine mnogo bavio područjem vanjskog djelovanja i sigurnosti, koje postaje sve važnije u EU-u. U siječnju je objavio izvješće o koordinacijskoj ulozi Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), koja djeluje kao diplomatsko tijelo EU-a i pomaže visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Utvrdio je da je koordinacija s drugim institucijama EU-a djelotvorna, ali da bi njegova „veleposlanstva” u inozemstvu, tj. delegacije EU-a, mogla učiniti više uz povratne informacije i smjernice iz Bruxellesa.
U lipnju je Sud objavio izvješće relevantno za klimu, ali i za sigurnost i industriju, odnosno izvješće o sigurnosti opskrbe plinom u EU–u. Opća ruska invazija na Ukrajinu 2022. izazvala je energetsku krizu u EU-u jer je uvoz ruskog prirodnog plina ubrzo bio ukinut. Taj je šok za energetski sustav potaknuo države članice da razmisle o svojoj energetskoj sigurnosti. Sud je zaključio da je EU pokrenuo neke djelotvorne mjere za odgovor na krizu, ali i da su dugoročni problemi povezani sa solidarnošću među državama članicama (npr. gomilanje plina i „napuhavanje” cijena) ostali neriješeni.
Sud ne objavljuje samo tematska izvješća nego i kraća „mišljenja” o politikama EU-a na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća. U listopadu je objavio mišljenje o Programu za europsku obrambenu industriju. Riječ je o prijedlogu za povećanje obrambene pripravnosti EU-a i jačanje njegove obrambene industrije. Revizori su istaknuli da su ambicije tog programa zbog njegova proračuna i vremenskog okvira možda nerealne. Sud je zaključio da taj prijedlog treba imati pouzdaniju strukturu.
To su tek neka od 28 tematskih izvješća, četiriju pregleda i triju mišljenja koja će Sud objaviti do kraja prosinca ove godine i koja obuhvaćaju samo dio područja od njegova interesa. Možda bi vas mogla zanimati i tematska izvješća Suda o umjetnoj inteligenciji, vladavini prava, lobiranju i ekološkom uzgoju.
Ne planiramo posustati ni sljedeće godine: u pripremi je 69 novih izvješća i pregleda! Potpuni popis možete pronaći u programu rada Suda za 2025. i nadalje. Usredotočit ćemo se na područja konkurentnosti, klimatskih promjena, vanjskog djelovanja i javnih financija. U nastavku donosimo kratak pregled:
Vojna mobilnost: riječ je o izvješću kojim će Sud nastaviti svoj rad u vezi s naporima EU-a da poboljša svoju obranu i sigurnost te će razmotriti logističku povezanost i agilnost obrambenih snaga EU-a. Izvješće će biti objavljeno početkom sljedeće godine, stoga pratite naše objave!
Farmaceutska strategija: u okviru te revizije procijenit će se dostupnost lijekova u EU-u.
Upravljanje šumama u kontekstu šumskih požara: revizori će razmotriti upravljanje financijskim sredstvima EU-a za praćenje i sprečavanje šumskih požara te oporavak od šumskih požara, koji su sve učestaliji.
Potpora za sektor maslinova ulja: analizirat će se potpora EU-a za sektor maslinova ulja, jednog od ključnih proizvoda za Europu i izvoz.
Budući da su uloge i odgovornosti EU-a sve veće i da se mijenjaju kao odgovor na izazove s kojima se suočava, to se odražava i na rad Suda. Revizijskim aktivnostima revizori ne provjeravaju samo pažljivo svaki detalj i poštovanje svih propisa (taj je dio našeg rada neupitan), nego odmah prelaze na temu i postavljaju vrlo izravno pitanje: kako EU može ostvariti svoje ciljeve na učinkovit, djelotvoran i isplativ način? Revizori Suda možda nisu kao Doc ili Marty McFly iz filma „Povratak budućnosti”, ali znaju da im povratak u prošlost može pomoći kako bi se bolje pripremili za budućnost. Ne propustite posljednjih nekoliko ovogodišnjih izvješća! No ne brinite – bit će ih još više 2025.!
(ERS, 29.11.2024. / Revizije info)
