U utorak, 13.07., između 10 i 13 i 30, u Parlamentu FBiH, pred članovima Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju, održano je saslušanje predstavnika 4 prve institucije iz “paketa” obaveznih godišnjih revizija, a kojima je Ured za reviziju institucija u FBiH za jednu ili obje komponente finansijske revizije dao mišljenje s rezervom.
Saslušani su predstavnici institucije Predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, te 3 ministarstva – Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Federalnog ministarstva kulture i sporta i Federalnog ministarstvo za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. Svi oni dobili su mišljenje s rezervom za (ne)usklađenosti aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija s relevantnim zakonima i drugim propisima, a Ministarstvo kulture i sporta istu ocjenu i za finansijske izvještaje.
Saslušanjima nisu prisustvovali najviši predstavnici navedenih subjekata, što osim što je svojevrsno omalovažavanje Komisije i Parlamenta, pa i Ureda za reviziju, predstavlja i praktični problem, jer državni službenici i savjetnici koji su poslati da predstavljaju institucije, nisu imali kompetencije ni znanje da odgovaraju na sva pitanja koja su se postavila ili mogla postaviti.
S druge strane, njihovi odgovori su bili strogo sektorski omeđeni, pa smo mogli čuti i takve odgovore na revizorske nalaze, kao što su: “Naš sektor je ovdje pomenut samo u jednoj stavci” ili čak “Mi (taj sektor) nismo imali komentara na ovaj revizorski izvještaj”, što znači da ispred tih institucija nije bilo osobe koja će dati odgovor u ime cijele institucije. A niti je Ured vršio reviziju sektora, niti Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju saslušava sektore. Nego ministarstva (i instituciju Predsjednika i dva potpredsjednika, koja je slučaj za sebe). A ministarstva ne može predstavljati državni službenik (ili savjetnik), nego političar. Jer poenta saslušanja i jeste u tome da političari odgovaraju za rad resora kojima su na čelu. A ne da se skrivaju iza zaposlenih u ministarstvima.
Zbog toga je član komisije, poslanik Elvir Karajbić, predložio da se Parlamentu proslijedi prijedlog da Komisija ubuduće ne vrši saslušanja institucija na koje ne dođe njihov najviši predstavnik:
“Mi iz godine u godinu vršimo saslušanja revidiranih budžetskih korisnika i svake godine, iz godine u godinu, mi nemamo najodgovornijih ljudi prilikom saslušanja. Ja želim da se u zapisnik koji će ići prema Parlamentu Federacije BiH ubaci zaključak, pa nek se Parlament izjasni, da se saslušanja ne mogu vršiti bez prisustva ministara.”
Ovaj njegov prijedlog podržala je i poslanica i članica Komisije Alma Kratina, prokomentarisavši da bi to trebalo važiti ne samo za ministarstva, nego za sve institucije za koja se vrše saslušanja.
“Mi smo imali zaista vrlo problematične izvještaje, gdje je puno toga ocjenjeno sa rezervom ili negativno, kad su u pitanju preduzeća, pa su direktori, recimo rudnika, poslali na saslušanje svoje uposlenike, tako da smo vrlo često, u prethodnom period, bili suočeni s tim da nemamo adekvatne odgovore”.
A osim neadekvatnih, na neka pitanja postavljena prvog dana saslušanja budžetskih korisnika u vezi rezultata finansijske revizije za 2020., uopšte nije odgovoreno. Pretpostaviti je zbog toga što niko od prisutnih nije znao odgovor ili nije želio na sebe preuzeti odgovornost da odgovara na nešto što mu kao nekome ko nije političar nije u opisu radnih obaveza.
Dodatno, u raspravama, tokom današnjeg saslušanja se iskristalisao zaključak da su svi učesnici u raspravi, uključujući i one koji su predstavljali revidirane subjekte, zapravo, svjesni da neki problem na koje revizori ukazuju godinama zaista postoje, ali da su oni političke prirode i da je za njihovo rješavanje potrebno donošenje političkih odluka. Pa je izostanak političara sa saslušanja bio tim neprihvatljiviji.
U jednom trenutku, član Komisije i poslanik u Federalnom parlamentu, Adis Arapović se, u nedostatku pravog sagovornika, kome bi postavio odgovarajuća pitanja – ministra, dakle – prisutnim predstavnicima ministarstva obratio na neuobičajen način, tražeći od njih da zanemare mišljenje onih koji su ih poslali i da Komisiji daju mišljenje kao stručnjaci.
“Ja bih volio, i zbog javnosti, i zbog Parlamentarne komisije, i zbog našeg zapisnika, i zbog zaključaka koje ćemo donijeti, da nam date vaš osvrt. On ne mora nužno biti osvrt ili mišljenje vaših šefova, ja vas smatram stručnim osobama u državnoj instituciji i volio bih da se prema ovom pitanju upravo tako i odnosite: Kako bi vi kao stručnjaci, kao državni službenici ili savjetnici ili kako god da vam je zvanična funkcija, riješili problem, na zadovoljstvo građana, javnosti i u smislu odgovornosti spram javnog novca.”
S druge strane, poslanica i članica Komisije Dženana Hodžić ukazala je na čudnu situaciju da predstavnici nekih ministarstava, upravo, ne zastupaju zvanične stavove ministarstva, nego lične ili nezvanične:
“S obzirom da se Ministarstvo očitovalo da nema nikakvih primjedbi na revizorski izvještaj, danas, kad vas slušam, osjeti se tu i određena doza primjedbi i argumenata koje bi ste vi htjeli dati u odbranu…”
Spomenimo i da su prisutni predstavnici revidiranih institucija, umjesto da odgovaraju precizno na pitanja koja im se postavljaju, skretali raspravu prema temama koje su donekle(!) sporne, ili političke, ne dajući odgovore na neka suštinska pitanja. Pa je, u jednom trenutku, predsjedavajući današnjom sjednicom, Slađan Ilić, upozorio da kad stavimo na stranu “sporna mjesta”, na kojim oni insistiraju, ostaje jednostavno pitanje: Zašto se ne realizuju preporuke revizora koje ni na koji način nisu sporne i ne zavise od nekog drugog, nego se i takve iz godine u godinu ponavljaju.
Dodajmo na kraju da je osim neprisustva čelnih ljudi revidiranih institucija, nastavljena i praksa neprisustva svih članova Komisije na saslušanjima. Prvog dana četverodnevnog ciklusa saslušanja prisustvovalo je svega 6 od 14 članova Komisije. Radi se o neprihvatljivom konformizmu, koji se pravda dogovorom(???) da se Komisija podijeli na grupe koje ća biti zadužene za određene institucije. Pa je prisustvo “tuđim” saslušanjima “privatna stvar” članova Komisije. A ono što se zove “privatnom stvari” zapravo je – odgovorno i profesionalno ponašanje i vršenje preuzete obaveze. Ili neodgovorno.
Saslušanja se nastavljaju, prema planu, sve do petka. Za nadati se da više neće biti “tehničkih problema”, koji su onemogućili praćenje saslušanja na internetu predstavnika posljednjeg ministarstva koje je bilo na rasporedu danas, 13.7. – Federalnog ministarstvo za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.
(NN, Revizije info, 13.07.2021.)
