Nesumnjivo postoji napredak i mnogo dobre volje. Na Međunarodni dan žena prije dvije godine Evropska komisija predložila je direktivu o mjerama za iskorjenjivanje nasilja nad ženama (opens in new window). Prije manje od mjesec dana postignut je dogovor o tom zakonu između Evropskog parlamenta i Vijeća. Iako još predstoji njegovo konačno donošenje, cjelovitim tekstom zakona kriminalizirat će se niz praksi, kao što su sakaćenje ženskih spolnih organa, nasilje na internetu i prisilni brakovi, u zemljama u kojima to još nije učinjeno.
Međutim, revizori Suda utvrdili su da se ti plemeniti ciljevi EU u stvarnosti ponekad ne uspiju ostvariti. Sud je 2021. objavio tematski izvještaj o rodno osviještenoj politici (aktivnoj promociji rodne ravnopravnosti pri oblikovanju i provođenju politika EU na svim nivoima). Sud je utvrdio da Komisija nije učinila ni približno dovoljno da rodno osviještenu politiku uključi u budžet EU te da je potrebno provesti rodne analize efekata za sva finansijska sredstva EU i sistemski prikupljati podatke za svaki rod.
„Rodna ravnopravnost jedna je od temeljnih vrijednosti EU”, izjavila je Eva Lindström, članica Suda koja je bila zadužena za tu reviziju. „Naš izvještaj bilo je vrlo važan kako bismo istakli da je napredak prema ostvarivanju tog cilja previše spor. Evropska komisija 2021. u potpunosti je ili djelomično prihvatila sve naše preporuke, no rodna ravnopravnost u Europi ni dalje nije na čvrstim nogama. Ostanimo na oprezu.”
Prošle je godine Sud ujedno objavio izvještaj o inicijativi „Spotlight”, kojoj je svrha iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama širom svijeta. Riječ je o zajedničkom programu EU i UN-a. Sud je utvrdio da je ta inicijativa bila pozitivan korak, no da je udio finasciranja koji je dopirao do krajnjih korisnika bio prenizak, a njeno trajanje prekratko da bi se postigao trajan efekat.
Međutim, kako s rodnom ravnopravnošću stoji sam Sud? Može se reći da je priča poznata. Cjelokupno gledajući, održava se trajna rodna ravnoteža među osobljem Suda, pri čemu žene trenutno imaju blagu prednost (53:47). Zastupljenost žena u višem rukovodstvu znatno se povećala: od 2015. do kraja 2022. udio rukovoditeljica u revizijskim vijećima više se nego učetverostručio. Ipak, žene su i dalje nedovoljno zastupljene na rukovodećim položajima (39 % na kraju 2022.) te prekomjerno zastupljene na položajima nižih nivoa: popunjavaju više od 66 % sekretarskih i asistentskih radnih mjesta. Nadalje, tri osobe koje su nedavno imenovane članovima Suda bile su žene, čime se zastupljenost žena među članovima povećala na ukupno 40 %.
(ERS, 08.03.2024. / Revizije info)
