Vođenju računa o javnom novcu i svrsishodnosti njegove potrošnje u ozbiljnim zemljama pristupa se ozbiljno. Za razliku od balkanskih političara (uključujući bosanskohercegovačke, naravno), koji se utrkuju u rasipništvu, bahatosti i socijalnoj neosjetljivosti i koji novac bacaju na milionske propale projekte, bez snošenja ikakve odgovornosti ili ga dijele na način koji budi sumnju u koruptivnu pozadinu, a onda javno vrijeđaju revizore (i druge kritičare) koji na to ukažu, u razvijenim demokratskim zemljama, u kojim vlada pravna država, postoji svijest da je javni novac novac građana a da su političari tu da ga u njihovo ime troše na racionalan način, vodeći računa da za uloženi novac dobiju najveći efekat. A revizori su tu da, prije svega parlamentu a onda i javnosti, ukažu na eventualne probleme u tom kontekstu. Radilo se o nuklearnim elektranama, predstavništvima države u inozemstvu, radu komunalnih preduzeća, podsticajima za poljoprivredu ili... integracijskim kursevima, recimo. Jer iz činjenice da ih ne završava ni polovina polaznika, što na prvu izgleda banalan povod za angažman revizora, izvlači se više značajnih zaključaka - da se za te namjene izdvojeni javni novac neracionalno troši, da sami kursevi nisu dovoljno dobro organizovani ili da nije dovoljno rađeno na motivaciji za njihovo završavanje, što podrazumijeva preduzimanje određenih mjera, u pravcu povećanja trenutno nezadovoljavajuće efikasnosti. Koja utiče i na kvalitet života stotina hiljada izbjeglica ali i na njemačku ekonomiju i budžet. (Revizije info)
“Unatoč ogromnim troškovima, rezultati integracijskih tečajeva su otrežnjavajući: manje od polovine ukrajinskih izbjeglica je ove tečajeve završilo uspješno”, stoji u izvješću Državne revizije dostavljenom parlamentarnom odboru za proračun, a koje prenose njemački mediji.
Državna revizija se pritom poziva na podatke Saveznog ureda za migracije i izbjeglice po kojemu je od početka rata u Ukrajini u veljači 2022. 450.000 ukrajinskih izbjeglica prijavljeno na integracijske tečajeve koji se u najvećem dijelu sastoje od učenja njemačkog jezika.
Od tog broja je do kraja rujna ove godine 135.000 krenulo na integracijske tečajeve, a od čega je svega 61.266 tečajeve završilo s uspjehom. Oko 56.000 je palo na završnom ispitu, u najvećem broju slučajeva zbog slabog poznavanja njemačkog, a 16.000 je tečaj prekinulo prijevremeno.
Od početka rata u Ukrajini u Njemačkoj je prijavljeno preko milijun izbjeglica iz ove zemlje. Oni, za razliku od ostalih izbjeglica, već od prvog dana polažu pravo na puni iznos socijalne pomoći i ostalih državnih nadoknada poput preuzimanja stanarine i režija, kao i državljani Njemačke.
Nedavna ispitivanja su pokazala da svega svaki peti izbjeglica iz Ukrajine u radno sposobnoj starosnoj dobi ima zaposlenje.
Kao glavni razlog niskoj stopi zaposlenja među ukrajinskim izbjeglicama se navodi nedovoljno poznavanje njemačkog jezika.
(HINA, 20.12.2023. / Uvod: Revizije info)
