Današnjom objavom revizije učinka „Upravljanje troškovima fiksne i mobilne telefonije u institucijama BiH“ Ured za reviziju institucija BiH, s malim je zakašnjenjem završio realizaciju svog plana za 2022. godinu.
Pored još 29.07.2022. završene objave izvještaja o finansijskim revizijama za 2021. svih 74 institucija na državnom nivou, te 16.11. objavljenog izvještaja o reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2021. godinu i Godišnjeg revizorskog izvještaja o glavnim nalazima i preporukama za 2021. godinu, Ured je objavio i 4 revizije učinka: 01.08.2022. “Nabavka i funkcionalnost ličnih dokumenata”, 20.12.2022. Aktivnosti institucija BiH na osiguranju osnovnih pretpostavki za Cyber sigurnost”, 27.12.2022. “Aktivnost institucija BiH na pripremi i nadzoru implementacije planova integriteta”, te, konačno, danas, 12.01.2023. “Upravljanje troškovima fiksne i mobilne telefonije u institucijama BiH”. (Dodatno, još 16.06. objavljena su dva izvještaja o realizaciji preporuka iz ranijih godina provedenih revizija učinka).
Posljednji objavljeni izvještaj daje odgovor na pitanje “Da li postojeći aranžmani korištenja telefonskih usluga u institucijama BiH osiguravaju ekonomičnu i efikasnu potrošnju budžetskih sredstava?”, što je i bio cilj provedene revizije.
Odgovor, naravno, poznavajući bahatost i nedostatak socijalne osjetljivosti naših parlamentaraca (čast izuzecima) i hroničnu neekonomičnost naših institucija, iza koje se nerijetko kriju koruptivni motivi, nije iznenađujući.
Revizori su utvrdili da ni Vijeće ministara ni većina institucija BiH „ne preduzimaju potrebne aktivnosti kako bi ostvarili pogodnosti koje proizilaze za potrošače u procesu liberalizacije tržišta, a koje se ogledaju u kvalitetnijim uslugama ili nižim cijenama.”
Konstatovano je, naime, da iako je Vijeće ministara BiH svojim aktivnostima prije nekoliko godina uspjelo značajno smanjiti troškove telefona u institucijama BiH, promjene koje su se u međuvremenu desile na tržištu ukazuju na mogućnost ostvarivanja ekonomičnijeg i efikasnijeg upravljanja ovim troškovima.
“Pad troškova usluga mobilne telefonije u institucijama BiH ne prati pad cijena na tržištu za ove vrste usluga, te postoji značajan prostor za dodatne uštede.”, navodi se u izvještaju.
Pad cijena usluga mobilne telefonije na tržištu je za skoro 4 puta veći od pada troškova institucija za usluge mobilne telefonije. Prosječna cijena različitih paketa usluga mobilne telefonije u 2021. godini je niža za oko 60% u odnosu na 2015. godinu, dok su troškovi institucija BiH za usluge mobilne telefonije u istom razdoblju niži samo za oko 15%.
“Sredstva koja bi se uštedila na potrošnji telefonskih usluga bi se svakako mogla koristiti u drugim oblastima koja su od značaja za građane.”, upozoravaju revizori. Mada je krajnje upitno koliko je interes građana u fokusu razmišljanja ovdašnjih vladajućih struktura. Koje, uostalom, dobro znaju da bi se i uštede na njihovim enormnim a ničim zarađenim platama “svakako mogle koristiti u drugim oblastima koja su od značaja za građane”. A koliko im je do građana pokazali su i svojim ponašanjem u posljednjim krizama kroz koje su ti građani prolazili, i u kojim su, za razliku od građana pristojnijih država sa razumnijom vlasti, bili prepušteni sami sebi.
Državni revizori, dakle, konstatujući rasipnost, odnosno činjenicu da se izdaci za telefonske usluge u institucijama BiH ne planiraju na bazi stvarnih potreba i tržišnih kretanja, naveli su da većina institucija BiH nije provodila analize potrebnih količina telefonskog saobraćaja i na bazi rezultata analize planirala troškove za telefonske usluge. Pritom, ni Ministarstvo finansija i trezora BiH, kao odgovorna institucija za izradu budžeta, nije zahtjevalo takve analize, pri kreiranju budžeta. Niti je samo provodilo periodične analize kretanja cijena i troškova telefonskih usluga i na bazi rezultata tih analiza planiralo troškove za ove vrste usluga u institucijama BiH.
O neekonomičnom ponašanju svjedoči i rezultat analize revizora koja je pokazala da se iskorištenost kupljenih usluga mobilne telefonije (pozivi, internet, SMS) kreće ispod jedne petine. Što, dakako, ne govori o štedljivosti u korištenju mobitela od strane zaposlenih u državnim institucija, nego o enormno precijenjenim potrebama.
Revizori su upozorili i na praksu da “većina institucija, umjesto provođenja postupka javne nabavke usluga mobilne telefonije, kojom bi mogao biti ostvaren niz pogodnosti, primjenjuje model u okviru koga lica sa pravom na korištenje mobilnog telefona samostalno zaključuju ugovore sa pružaocima usluga, dok institucije iz svojih budžeta plaćaju dospjele račune”. Zaključujući da “U ovim institucijama nisu iskorištene pogodnosti liberalizacije tržišta kao ni ekonomije obima”. Slična stvar je i sa fiksnom telefonijom.
Revizori su naveli i da su im iz institucija nudili različite izgovore za ovako svoje ponašanje, među kojima je svakako najzanimljiviji “neinformisanost o procesu liberalizacije tržišta telekomunikacija”.
Vijeću ministara, Ministarstvu finansija i trezora i institucijama BiH upućene su konkretne preporuke s ciljem ekonomičnijeg i efikasnijeg korištenja budžetskih sredstava. No,… ekonomičnije i efikasnije korištenje budžetskih sredstava moguće je u gotovo svakoj stvari u vezi sa institucijama u BiH (ne samo državnim). Da krenemo od plata i privilegija i voznog parka?
(N.N., Revizije info)
________________________________________________________
U nastavku, infografički prikaz nalaza revizije učinka na temu: „Upravljanje troškovima fiksne i mobilne telefonije u institucijama BiH“, kreiran od strane Ureda za reviziju institucija BiH:
