Politika EU-a za ruralni razvoj uključuje dugoročne ciljeve kao što su diversifikacija ruralne ekonomije (smanjenjem zavisnosti ruralnih područja i pojedinačnih domaćinstava od poljoprivrede i šumarstva), očuvanje i otvaranje radnih mjesta i poboljšanje infrastrukture u ruralnim područjima.
EU je od 2007. u okviru programa ruralnog razvoja potrošio otprilike 10 milijardi eura za diversifikaciju ruralne ekonomije i 15 milijardi eura za poboljšanje infrastrukture u ruralnim područjima. U periodu 2007. – 2020. ulaganja u diversifikaciju i infrastrukturu koja su finansirana u okviru tih programa generalno su morala ostati u funkciji pet godina.
Međutim, u tematskom izvještaju koje je početkom ove sedmice (20.06.2022.) objavio Evropski revizorski sud navodi se da je među različitim sektorima i državama članicama uspjeh tih mjera bio neujednačen.
„EU je uložio znatna sredstva u mjere za smanjivanje zavisnosti ruralne ekonomije od poljoprivrede i šumarstva, za očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, te za poboljšanje infrastrukture u ruralnim područjima”, izjavio je Viorel Ștefan, član Suda koji je predvodio ovu reviziju. „Međutim, projekti koje EU finansira u tim područjima trebali bi biti trajni, te, Sud smatra da EU treba uložiti dodatne napore za promociju projekata kojima se ostvaruju dugoročne koristi i najveća moguća vrijednost na temelju podrške EU.”
Važno je napomenuti da su ruralna područja 2018. zauzimala su 83% teritorija EU i da je u njima živjelo 31% stanovništva EU. Pojedina ruralna područja suočavaju se s depopulacijom, nezaposlenošću, nižom kvalitetom osnovnih usluga i većim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti. Što je sve zajedno bio motiv za stvaranje projekata i odvajanje značajnih sredstava EU za poboljšanje kvaliteta života u ovim područjima.
Revizori Evropskog revizorskog suda su, u pomenutom izvještaju, analizirali niz projekata kojima je dodijeljena podrška iz Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i utvrdili da je na kraju propisanog petogodišnjeg perioda trajnosti većina njih i dalje bila u funkciji. To je posebno vrijedilo za infrastrukturne projekte (kao što su podrška za obnovu sela, izgradnju ili obnovu cesta ili vodovodnih i kanalizacijskih mreža) jer je infrastruktura u pravilu zamišljena tako da traje dugi niz godina.
Međutim, kad je riječ o projektima diversifikacije, odnosno projektima usmjerenima na podsticanje nepoljoprivrednih aktivnosti ili podršku za nove poslovne prilike, u trenutku obavljanja revizije u funkciji više nije bila jedna trećina takvih projekata, čak i u slučajevima u kojima je uložen vrlo velik iznos sredstava. Među projektima diversifikacije za koje se najčešće dodjeljivala podrška bila su ulaganja u turistički smještaj.
Sud je utvrdio da na trajnost nekih projekata diversifikacije utiču slabi ekonomski rezultati i nezakonita lična upotreba sredstava, odnosno objekata na koje su sredstva potrošena.
Revizori su utvrdili da među različitim sektorima i državama članicama postoje znatne razlike. U Poljskoj su, npr., u periodu 2007. – 2013. usluge za projekte u poljoprivredi i šumarstvu bile kratkotrajnije od projekata u drugim sektorima. U navedenom se periodu podrška za turistički smještaj u nekoliko država članica dodjeljivala čak i u onim slučajevima u kojima to nije bilo ekonomski održivo, a u pojedinim su primjerima pokrenute istrage o ličnoj upotrebi zgrada koje su dobile finansijsku podršku kao turistički smještajni objekti. Revizori su otkrili i slučajeve u kojima su se turistički smještajni objekti koji su otvoreni u okviru skupih projekata zatvorili nakon svega nekoliko godina. Subvencije EU za pojedine projekte dostizale su i 9000 eura za svaki mjesec poslovanja.
Na kraju, Sud je pronašao tek ograničene dokaze o tome da se mjerama diversifikacije obuhvaćenima revizijom postiže dugoročna diversifikacija u ruralnim područjima. Utvrđeno je da usluge u poljoprivredi imaju nizak potencijal za diversifikaciju i da, iako turistički smještaj može diversificirati izvore prihoda za neke korisnike, one imaju slab efekat na diversifikaciju u brojnim regijama.
Preporuke koje je Sud uputio Komisiji obuhvataju fokusirano usmjeravanje finansijskih sredstava na održive projekte, stroža pravila za projekte koje korisnici mogu lako prenamijeniti za ličnu upotrebu te iskorištavanje potencijala velikih baza podataka.
(T.H., Revizije info; Izvor i Foto: ERS)
