Kad bi Evropski revizorski sud imao rodni list, bio bi to Ugovor iz Bruxellesa, koji je potpisan 22.07.1975. i kojim je Sud osnovan kao novo tijelo sa sjedištem u Luxembourgu, koje je konačno započelo s radom u oktobru 1977. Hans Kutscher, tadašnji predsjednik Suda Evropske unije, prozvao ga je „finansijskom savješću” evropskih zajednica.
Međutim, trebalo je određeno vrijeme da se ta savjest razvije. Pri osnivanju Zajednica 1958. uspostavljen je i mali revizorski odbor čija je zadaća bila provjeravati njihove finansije. Budžet Zajednica s vremenom je postajao sve veći te je odgovornost za budžetski nadzor preuzeo Evropski parlament. Postalo je jasno da revizorski odbor više nema ni dovoljno ovlaštenja ni dovoljno resursa za obavljanje svojih zadaća.
Sud u početku nije službeno bio institucija EU. Štaviše, taj status dobio je tek stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta 1. novembra 1993. Sud je tada postao ravnopravan s Parlamentom, Vijećem i Komisijom, čime su povećane njegova nezavisnost i ovlaštenja. Ugovorom iz Maastrichta Sudu je ujedno povjerena zadaća davanja godišnje izjave o garanciji u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije EU te zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s njome.
Uloga Suda otad je potvrđena i proširena u okviru nekoliko drugih ugovora EU kako bi se njegova misija prilagodila promjenama u okruženju i većim potrebama za revizijom. Kako se razvijala EU, tako je i veličina Suda znatno rasla. I dok je Sud 1977. imao devet članova kolegija i 120 članova osoblja, danas ima 27 članova kolegija i oko 950 članova osoblja iz svih država članica.
Sud će 1. jula u svom sjedištu u četvrti Kirchberg u Luxembourgu organizirati svečanost povodom 50. godišnjice osnivanja, kojoj će prisustvovati Veliki Vojvoda od Luksemburga i mnogi drugi visokorangirani gosti.
(ERS, 27.06.2025. / Revizije info)
