Općina Trnovo pod vodstvom načelnika Ibre Berila dodijelila je Javnom komunalnom preduzeću Trnovo ugovore o izvođenju radova u vrijednosti više od 2,9 miliona maraka te još 268 hiljada za vršenje usluga. Prema izvještaju federalnih revizora za 2016. godinu, općina je ove ugovore izuzela od primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama . Za čak 14 postupaka nisu provođeni postupci javnih nabavki, ali su radovi izvođeni.
„Utvrdili smo da je JKP Trnovo d.o.o nakon zaključenog ugovora sa Općinom, za sve izuzete nabavke zaključivalo podugovore (POSEBNE UGOVORE) i dodjeljivalo poslove podizvođačima (trećim licima – izvođačima radova). Općinski načelnik je na zahtjev JKP Trnovo d.o.o za svaki projekat dao saglasnost da se pravo izvođenja radova da trećim licima,“ navode revizori u izvještaju.
ZAKON PO NAČELNIKU
Općina Trnovo je dakle poslove direktno, bez tendera davalo JKP Trnovo, da bi potom isto preduzeće podugovorima angažovalo privatne firme za izvođenje radova. JKP Trnovo inače ima samo 10 zaposlenih, a prema dodijeljenim poslovima trebalo je raditi na izgradnji kanalizacija, uređenju korita rijeka, sanaciji i asfaltiranju puteva, izvođenju zemljanih radova, sanaciji klizišta i sve to na površinom najvećoj općinu u Kantonu Sarajevu.
Na osnovu revizorskih izvještaja, saglasnost za te poslove je dao načelnik Berilo. Najveći broj poslova su dati firmama: GRAKOP d.o.o Kiseljak, MGBH d.o.o Ilidža i Milišić trans d.o.o Trnovo .
“Sve je po zakonu,” kratko je za Žurnal izjavio načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo, te prepustio nadležnoj službi da dostavi opširniji odgovor.
I MILIONI ZA POSLOVE I POMOĆ ZA OPORAVAK
Iz općine sada tvrde da oni nisu sklapali posebne ugovore niti dodijeljivali poslove podizvođačima, nego JKP Trnovo na osnovu Odluke Općinskog vijeća.
„Općina Trnovo je osnivač preduzeća, usluge i radovi preduzeća pružaju potrebe i radove na području općine bez ekonomskog interesa, propisi preduzeća ne dozvoljavaju preduzeću aktivnosti od ekonomskog značaja i da će potencijalna dobit preduzeća, kao rezultat pružanja predmetnih usluga i radova biti reinvestirana za opće potrebe zajednice,“ navode iz Općine Trnovo na pitanje Žurnala na osnovu kojih posebnih ugovora su dodijeljivani poslovi podizvođačima.
Revizijom je ustanovljeno da dok Općina Trnovo javnom preduzeću sa 10 zaposlenih bez tendera dodjeljuje višemilionske poslove za koje nije nadležno niti ih očigledno može samo realizovati. Istovremeno mu uplaćuje nepovratna sredstva, obrazlažući da su ona u svrhu „oporavka ekonomske aktivnosti preduzeća“!?
Nema sumnje da se svemu pristupalo sa namjerom prebacivanja poslova trećim licima. Prema dostupnoj dokumentaciji, ugovore je JKP Trnovo sklapalo sa privatnim firmama odmah isti dan kada im je dostavljana saglasnost općine. U svakom slučaju, zaobiđen je Zakon o javnim nabavkama, tvrde revizori, dok se nadležni iz općine pozivaju na obavijest Agencije za javne nabavke – Filijala Mostar.
”Ukoliko je određenim pozitivnim propisom nadležnog tijela uspostavljen zakonski monopol za ugovore iz oblasti održavanja objekata infrastrukture na području naše općine, isti su prema članu 10. Zakona o javnim nabavkama izuzeti od primjene, ali uz obavezu odgovornog tijela da u Odluci o izuzeću od primjene zakona, u skladu sa članom 18. navede pravni osnov iz kojeg je vidljivo da komunalno preduzeće kojem se dodjeljuje ugovor ima isključivo pravo pružati dotične komunalne usluge konkretnoj lokalnoj zajednici,” pravdaju se iz Općine Trnovo.
SPORNI I TEKUĆI TRANSFERI
No, gotovo 3 miliona dodijeljenih bez javnih nabavki Općine Trnovo nije bila jedina primjedba revizora. Sporna je i raspodjela te korištenje tekućih transfera koja je većim dijelom vršena po zaključku načelnika, a na osnovu dostavljenih zahtjeva korisnika transfera.
„ Odlukom o izvršenju budžeta Općine za 2016. godinu nije definisano donošenje programa i kriterija za svaki transfer posebno, nije ni predviđeno dodjeljivanje na osnovu javnog poziva, niti je regulisano pravdanje utroška sredstava, što ukazuje da nije osigurana transparentnost, a ni kontrola namjenskog utroška,“ nedvosmisleni su revizori.
Općina Trnovo samo je jedan od niza primjera gdje je utvrđena netranspratnost u provedbi Zakona o javnim nabavkama. Postoje procjene da je u BiH godišnje oko 1,2 milijardi maraka u „sivoj“ odnosno sumnjivoj zoni utroška tih sredstava. Od 2014. godine od kada je počela primjena ovog zakona, niko nije sankcionisan. Pokrenuto je samo nekoliko postupaka bez konačnog epiloga.
(Nejra Džaferagić, Žurnal, 26.11.2017.)
