Priče u fokusu

ODGOVOR EVROPSKOG REVIZORSKOG SUDA NA PANDEMIJU – PRIMJER KOJI TREBAJU SLIJEDITI JAVNE REVIZORSKE INSTITUCIJE U BIH

Pandemija COVID-19 rezultirala je dosad neviđenim izazovima i za EU i njene države članice. Evropski revizorski sud revidirao je svoj godišnji program rada za 2020. godinu, kako bi osigurao da njegov rad u ovoj godini odgovori na ove izazove u najvećoj mogućoj mjeri: prilagodio je obim, pristup i raspored niza zadataka koji su u toku, te je, odlučio obustaviti neke od zadataka a u Program uvrstiti dva nova pregleda: jedan o doprinosu EU javnom zdravstvu i jedan o ekonomskoj politici koju je EU primijenio kao odgovor na pandemiju izazvanu koronavirusom. Svrha oba pregleda je dati doprinos javnoj raspravi o tome kako se EU i njegove države članice nose s učincima pandemije. Nadalje, pružit će se pregled izvučenih pouka, kao i doprinos raspravi o ulozi EU i njenih tijela tokom ove ali i budućih kriza. Za nadati se da će ovakav pristup, kao dobru praksu, prihvatiti i javne revizorske institucije u BiH.

Pandemija bolesti COVID-19 postavila je potpuno nove izazove pred EU i njegove države članice, koji su se odnosili na širok raspon područja politike. Evropski revizorski sud je, potpuno suprotno od javne predstave o birokratskoj tromosti EU tijela, djelovao efikasno, izanalizirao situaciju i, uočivši izmijenjene potrebe, vrlo brzo revidirao svoj program rada, kako bi tokom 2020. značajnije doprinio suočavanju s tim izazovima. Obim, pristup i raspored obavljanja zadataka prilagođen je novonastalim okolnostima. Odlučeno je da se obustave 4 zadatka i Program dopuni s 2 pregleda koja su posebno usmjerena na krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19.

„Evropska komisija, ostala tijela EU i nacionalna tijela nadležna za provođenje politika i programa EU još uvijek djeluju u izvanrednim okolnostima izazvanima krizom. Svjesni smo njihovih trenutnih ograničenja u pogledu učestvovanja u revizijama i naši će revizori pomno voditi računa o tome da se ta tijela prekomjerno ne opterete i da se ne ometa njihov važan rad na borbi protiv krize”, poručio je predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne. „Unošenjem ovih izmjena potaknutih pandemijom bolesti COVID-19 u program rada Suda, želimo garantovati da će naše revizije i pregledi doprinijeti javnoj raspravi o tome koliko se dobro EU i njegove države članice nose s efektima pandemije.”

Ta će dva nova pregleda pružiti nezavisan, objektivan i nepristrasan prikaz mjera i uloge EU u borbi protiv krize u dva ključna područjima, a to su, kako je javnost informisana putem saopštenja Suda:

̶     Javnozdravstveni odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, koja za sobom ostavlja teške ekonomske i društvene posljedice, proglašen je prioritetom za donositelje politika EU i javna tijela širom Evrope. Odgovor EU već se prati pod povećalom, pri čemu postoji određeni nesrazmjer između pravnih odgovornosti EU i očekivanja javnosti, te se, po tom pitanju, sa sigurnošću mogu očekivati intenzivne političke rasprave na najvišem nivou. Glavna je svrha takvog pregleda steći uvid u preduzete aktivnosti i upotrijebljene resurse Komisije i agencija EU u svrhu zaštite javnog zdravlja tokom pandemije.

̶     Pregled ekonomskog odgovora bit će usmjeren na mjere i izazove u kontekstu ekonomske koordinacije EU, te će se njime dati sveobuhvatan prikaz mjera za borbu protiv pandemije, u okviru ekonomske politike EU i država članica. Pružit će se pregled povezanih troškova i upravljačkih mehanizama te utvrditi rizici i prilike za buduću fiskalnu i ekonomsku koordinaciju EU, koji proizlaze iz odluka koje su tijela država članica i EU već donijela ili koje će morati donijeti u bliskoj budućnosti.

Svaki od tih pregleda pružit će opisni prikaz činjenica u predmetnom području, kao i informativnu procjenu važnih pitanja u vezi s finansijskim upravljanjem, upravljačkim strukturama, transparentnošću i odgovornošću. Uglavnom će se temeljiti na javno dostupnoj dokumentaciji te će pomoći u utvrđivanju konkretnih pitanja za koja će biti potrebne dodatne, temeljitije revizije. Isto tako, poslužit će kao priprema za takve revizije.

Za nadati se da će ovakav pristup, kao dobru praksu, prihvatiti i javne revizorske institucije u BiH. Odnosno, da će pristupiti revidiranju svojih planova, nastalih u sasvim drugim okolnostima, i prilagođavanju svog rada potrebama društva da se, što prije, suoči sa relevantnim informacijama i ocjenama o funkcionisanju institucija i čitavog sistema u vrijeme pandemijske krize.

(TH, revizije.info)