Dok su se Vlada FBiH i njeni ministri bavili diskutabilnim javnim reakcijama na izvještaje o provedenim finansijskim revizijama i netransparentnost, a po Uredu za reviziju i nepravednost, u podjeli budžetskih sredstava namijenjenih za zaštitu radnih mjesta skrivali iza optužbi da Ured prekoračuje svoje ovlasti, analizirajući ne samo da li se neke uredbe provode, nego i kvalitet uredbi, Generalni revizor je svojim potpisom odobravao objavljivanje izvještaja o provedenoj reviziji učinka čiji su rezultati mnogo ozbiljniji od onih na koje je Vlada prethodno burno reagovala.
Revizija učinka “Efikasnost planiranja i realizacije mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije COVID-19”, za cilj je imala ispitati je li osigurano efikasno planiranje, realizacija, te praćenje provedbe i ostvarenih efekata mjera utvrđenih Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji je Vlada FBiH usvojila početkom aprila, a na snagu je stupio, objavom u Službenom listu, mjesec dana kasnije.
Revizija je to, u skladu sa smjernicama Međunarodne organizacije vrhovnih revizorskih institucija (INTOSAI), koja je, upravo negdje u to vrijeme, kada je pomenuti zakon donošen, svojim članicama skrenula pažnju da će morati da izvuku pouke iz coronavirusne krize i da doprinesu sprječavanju nemoralnog profitiranja na krizi, kako bi zadržali svoju relevantnost.
„Novac potrošen na spašavanje ekonomije i podršku pogođenim građanima mora doći do onih kojima je stvarno potreban. VRI moraju osigurati – u okviru svojih mandata – da milijarde koje se sada izdvajaju za rješavanje krize služe svojoj svrsi i da se njima upravlja što je moguće bolje.”, saopštili su tada iz INTOSAI-a, naglasivši i da bi jedno od glavnih fokusnih područja VRI u budućnosti trebalo biti ne samo usmjerenost na potencijale uštede, već na pitanje kako se usluge mogu pružiti građanima na najbolji mogući način i s najvećim kvalitetom.
Evropski revizorski sud već je 2020. godine prilagodio svoj rad ovim smjernicama i već krajem godine objavio obimni izvještaj na temu mjera ekonomske politike, donesenih na nivou EU i država članica u svrhu ograničavanja i suzbijanja štete uzrokovane pandemijom bolesti Covid-19. Upozorivši, u njemu, na rizike, izazove i prilike za budućnost ekonomske koordinacije na nivou EU, kao i na nove instrumente EU za borbu protiv efekata krize uzrokovane bolešću Covid-19. U januaru 2021. objavljen je i izvještaj na temu javnozdravstvenog odgovora EU na bolest Covid-19. A u svom planu za 2021. godinu, ERS ističe da će svaka četvrta nova revizija koju će Evropski revizorski sud provesti ove godine biti usmjerena na odgovor EU na pandemiju bolesti COVID-19 i paket mjera za oporavak.
Bh. vrhovne revizorske institucije se, globalno, nisu baš iskazale na ovom polju i spremnosti za prilagođavanje svog rada novim uslovima i izazovima. Ostajući uglavnom u sigurnosti nastavljanja dosadašnje prakse.
Ured za reviziju institucija u FBiH, prva je od 4 vrhovne revizorske institucije u državi koja je provela reviziju učinka u skladu sa pomenutim smjernicama i potrebama. Prema informacijama kojim raspolažemo ovaj ured je, i u Koordinacionom odboru bh. revizorskih institucija, inicirao provođenje paralelne revizije svih članica, u vezi sa odgovorom institucija na Pandemiju, što je prihvaćeno, ali tek za 2022. godinu.
Ured za reviziju institucija u FBiH je i u izvještajima o provedenim finansijskim revizijama zakonodavne i izvršne vlasti na Federalnom nivou, posvetio pažnju (i) mjerama koje imaju veze sa pandemijskom krizom i odgovorom konkretnih institucija u tom kontekstu. I upravo su ti segmenti u nekim od objavljenih izvještaja izazvali najviše reakcija – i medija i institucija vlasti. No, to je bio tek svojevrsni uvod u reviziju učinka, koja je objavljena 08.06.
A rezultati ove revizije su naprosto porazni. I revizorski su odgovor na pitanje koje javnost postavlja u ovoj zemlji vec duže vrijeme: Kako je moguće da nam se sve ovo dešava? I da ništa, što zavisi od vlasti, ne funkcioniše kako treba.
Revizori su, naime, utvrdili da mjere niti su adekvatno planirane, niti su blagovremeno donesene, niti efikasno realizovane, te, da nedostaju sveobuhvatni i transparentni podaci o realizaciji i ostvarenim efektima.
Dakle, bukvalno ništa nije urađeno kako treba.
I onda je sasvim jasno zašto je Vlada, početkom decembra prošle godine, pokušala prikriti činjenice, uskraćujući prvobitno informacije koje su im tražene, od strane Ureda za reviziju, za potrebe revizije učinka o efikasnosti mjera za smanjenje posljedica pandemije COVID-19. Pritom, kao na svojevrstan kuriozitet koji je sam po sebi bio dovoljan razlog za kolektivnu ostavku ili smjenu Vlade, podsjećamo da se ovo odbijanje dostave podataka dešavalo istovremeno sa usvajanjem zaključka Parlamenta kojim se od Vlade zahtjeva da sankcioniše institucije koje odbijaju saradnju sa Uredom za reviziju i ne dozvoljavaju mu da vrši svoju obavezu, pri čemu je takvo ponašanje okarakterisano kao – rušenje pravnog sistema i poretka, nepoštovanje procedura i zakonskih propisa i privatizaciju institucija.
Ured za reviziju, u objavljenom izvještaju, konstatuje da je Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, kojim su propisane prve značajnije ekonomske mjere pomoći privredi u okolnostima pandemije, donesen sa zakašnjenjem i nakon što je već došlo do značajnog pada zaposlenosti u FBiH.
Osim toga, u postupku dizajniranja mjera propisanih Zakonom nisu se u dovoljnoj mjeri uvažavale primjedbe socioekonomskih aktera, niti je planiranje mjera koordinirano s nižim nivoima vlasti. To je za posljedicu imalo izostanak ciljanih mjera usmjerenih prema potrebama privrednih subjekata, naročito onih kojima je u periodu stanja nesreće bio zabranjen rad.
Ponovljena je i konstatacija, koja stoji u izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji Ministarstva finansija, da Zakon nije realizovan u skladu s planiranim sredstvima. Jer od ukupno 488 miliona KM planiranih Rebalansom Budžeta FBiH za implementaciju Zakona, sa 31. 12. 2020. godine utrošeno je cca 91 milion KM, odnosno tek 18,6% sredstava.
Nakon prestanka važenja Zakona, Vlada FBiH je nižim pravnim aktima, tj. odlukama o preraspodjeli sredstava, 100 miliona KM preraspodijelila na „Tekuću rezervu Vlade FBiH”, od čega je 90 miliona usmjereno za realizaciju Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19. Sredstva u iznosu od cca 285,6 miliona KM ostala su nerealizovana.
Dok čitav svijet upumpava milijarde i milijarde dolara u svoju ekonomiju, Federalna Vlada je odlučila da štedi? I da domaćoj privredi ne da čak ni ono što je za nju planirano.
Revizori dalje navode se nisu preduzimale aktivnosti kako bi se poboljšala dostupnost sredstava najugroženijim privrednim subjektima. lsplata subvencija doprinosa za obavezna osiguranja počela je više od dva mjeseca nakon stupanja Zakona na snagu. Propisani kriterij za ostvarivanje prava na subvencije nije omogućio da se značajnija pomoć pruži najugroženijim poslovnim subjektima koji su u periodu lockdowna imali zabranu rada.
U izvještaju se navodi i podatak koji je već ranije, pri objavi rezultata finansijskih revizija ministarstava izazvao oštru i neprimjerenu reakciju nekih od ministara. Pritom, radi se tek o konstataciji da su korisnici subvencija smanjivali broj zaposlenih iz mjeseca u mjesec, iako je jedan od osnovnih ciljeva subvencionisanja bio spriječiti pad zaposlenosti.
Revizori su podsjetili i na činjenicu da je Garancijski fond kod Razvojne banke FBiH, uspostavljen Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, za koji su osigurana sredstva u iznosu od 100 miliona KM. A da je zaključno sa 31. 12. 2020. godine izdata 21 garancija u ukupnom iznosu od cca 10 miliona KM, što je, dakle, tek 10% od ukupno osiguranih sredstava.
Poslovni subjekti iz pojedinih kreditno garantnih programa, poput onih za poljoprivredu, mala, srednja preduzeća i zanatlije, u 2020. godini garancije fonda ili uopšte nisu koristili ili su ih koristili u neznatnom iznosu.
Posebna zamjerka tiče se netransparentnosti Vlade. Istaknuto je da nisu osigurane sveobuhvatne i transparentne informacije o realizaciji pojedinačnih mjera iz Zakona, kako bi javnost imala uvid u realizaciju svih mjera, utrošena sredstva i ostvarene efekte.
“Uzimajući u obzir težinu ekonomskih posljedica, kao i nemogućnost privrede da samostalno prevaziđe poremećaje izazvane pandemijom, Ured za reviziju cijeni da je neophodno uložiti dodatne napore kako bi se unaprijedila efikasnost nadležnih institucija na saniranju posljedica pandemije COVID-19.”, zaključuje se na kraju saopštenja za javnost, objavljenog povodom izlaska ove revizije učinka, a potpisanog od strane generalnog revizora Dževada Nekića.
(SŠ, Revizije info)
