Komentari i analize

VIŠEGODIŠNJIM KAPITALNIM ULAGANJIMA SE UPRAVLJA – LOŠE

Zvuči nevjerovatno da je revizijom utvrđeno da Vijeće ministara nije imalo sve informacije o statusu svih višegodišnjih projekata i da informacije koje su i dolazile do Vijeća ministara nisu uvijek razmatrane niti su donošene korektivne mjere za projekte koji traju mnogo godina i čija se sredstva za realizaciju prenose iz godine u godinu.

Ured za reviziju institucija BiH danas, 08.10.2024., objavio je izvještaj o provedenoj reviziji učinka na temu „Višegodišnja kapitalna ulaganja“.

Nakon što je završio objavu svih 75 planiranih izvještaja o finansijskim revizijama državnih insttitucija i Godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta institucija BiH za 2023. godinu, Ured je ovom objavom realizovao i 50% od 4 za ovu godinu planirane revizije učinka.

Revizija na temu „Višegodišnja kapitalna ulaganja“ je provedena s ciljem da se provjeri upravlja li se višegodišnjim projektima u institucijama BiH na efikasan način.

Odnosno, da se dođe do egzaktnih podataka i preporuka za otklanjanje nedostataka u ovom procesu, jer je, inače, generalno, svima već sve jasno. Tj. percepcija javnosti ja da se tim projektima, kao i svim drugim u zemlji, upravlja loše. Uz sveprisutnu neodgovornost, neefikasnost i korupciju.

Uglavnom, nalazi revizije pokazali su da upravljanje višegodišnjim projektima u većini slučajeva nije efikasno. Da je njihova realizacija dugotrajna, da se rokovi za realizaciju većinom produžavaju a značajna sredstva stoje neiskorištena duži niz godina.

Znatna većina analiziranih projekata (44 od 46 njih) nije završena u inicijalnim rokovima.

Za realizaciju projekata utroši se dvostruko više vremena od inicijalno planiranog. Iako bi trebali da se realizuju za cca 3, projekti se u prosjeku realizuju za 7 godina. Provedena ispitivanja o dinamici realizacije 46 višegodišnjih projekata pokazala su da su se rokovi za realizaciju projekata produžavali skoro za svaki drugi projekat.

U periodu 2018 – 2022. godina prosječno se, zbog navedenog, godišnje prenosilo oko 135 miliona KM nerealizovanih sredstava.

Pritom se problemi stvaraju već i na samom startu – odluke o odobravanju projekata ne sadrže uvijek informaciju o planiranoj dinamici njegove realizacije, zbog čega je teško nadzirati realizaciju projekta. No, izgleda da to nikome ni nije važno. (Ili je upravo to nekome, zapravo, u interesu?)

Revizori su, naime, detektovali da nije uspostavljen funkcionalan nadzor i izvještavanje o višegodišnjim projektima. A neodgovarajući nadzor i izvještavanje dovode do kašnjenja u preduzimanju korektivnih mjera mjerodavnih institucija.

Većina institucija u aneksima izvještaja o izvršenju budžeta ne daje informaciju, obrazloženja i analize razloga zbog kojih nisu utrošena odobrena budžetska sredstva. A ni Ministarstvo finansija i trezora u svojim izvještajima za Vijeće ministara ne nudi detaljna obrazloženja razloga kašnjenja i slabe realizacije projekata.

Zvuči nevjerovatno da je revizijom utvrđeno da Vijeće ministara nije imalo sve informacije o statusu svih višegodišnjih projekata i da informacije koje su i dolazile do Vijeća ministara nisu uvijek razmatrane niti su donošene korektivne mjere za projekte koji traju mnogo godina i čija se sredstva za realizaciju prenose iz godine u godinu.

Posljedice neefikasnog upravljanja višegodišnjim projektima su neostvarivanje planiranih (javnih) ciljeva, neefikasno korištenje osiguranih sredstava i stvaranje dodatnih troškova. To su, naravno, posljedice, iz ugla revizora. Onim drugim bi trebali da se bave drugi državni organi, koji bi trebali da daju odgovor na pitanje, radi li se tu o neznanju i nesposobnosti ili kriminalu.

Uglavnom, kako bi doprinijeli efikasnijem upravljanju višegodišnjim projektima u institucijama BiH, Ured za reviziju je uputio preporuke Vijeću ministara BiH, Ministarstvu finansija i trezora BiH i institucijama BiH.

(T.H., Revizije info)