Uz sve probleme koje Bosna i Hercegovina objektivno ima, od kojih su neki zaista teško rješivi, postoje i oni banalni, koji su proizvod bahatosti, tvrdoglavosti, sujete, iskompleksiranosti, gluposti i osjetljivosti na kritiku ovdašnjih vlasti i njihovih kadrova po javnim institucijama, ustanavoma i preduzećima, koji postojeće probleme nepotrebno usložnjavaju ili cementiraju ili na njih dodaju nove. Umjesto da jednostavno prihvate kritiku ili savjet i, mijenjajući svoje ponašanje, usklade svoj rad sa javnim interesom.
Ne govorimo naravno o onim ozbiljnim problemima – kao što su sistemska korupcija i pljačka javnih sredstava i prirodnih bogatstava ili politička destrukcija, blokade i govor mržnje, u kojima se iza produkovanja društvene nestabilnosti krije zaštita interesa kriminalaca na vlasti i njihovog napljačkanog bogatstva i za koje je rješenje jedino da pravna država konačno počne funkcionisati – nego o “malim stvarima” koje nepotrebno komplikuju život, čine stvari nefunkcionalnim, neefikasnim i iritantnim i koje nisu cilj nego nus proizvod niskog nivoa političke svijesti i negativne selekcije pri zapošljavanju, te raširenog konformizma i sklonosti neradu.
Primjer takvog, negativnog, ponašanja su Parlament FBiH i njegova Komisija odgovorna za reviziju, koji obesmišljavaju rad revizora i srozavaju ugled parlamentarnih saslušanja subjekata koji nisu dobili pozitivnu ocjenu finansijske revizije, s jedne strane dugotrajnim (godinu i po do dvije) čekanjem na konstituisanje Komisije nakon izbora, usljed čega se “pred zatvorenim vratima” Komisije nagomilaju izvještaji iz 3 godine rada Ureda za reviziju, a s druge strane, upornim odbijanjem upozorenja i nvo i medija i (“starog”) Ureda za reviziju da je običaj članova Komisije da ne prisustvuju svim saslušanjima u punom 14-očlanom sastavu, nego da između sebe “podijele institucije” i saslušanja otaljavaju, prisustvujući im u trojkama, koje se povremeno pretvore i u jednog jedinog člana, naprosto neprihvatljiv i uvredljiv i za revizore i za javnost, a trebao bi biti i za samu Komisiju. A u krajnjoj liniji predstavlja i obesmišljavanje izuzetno značajnog kontrolnog mehanizma države nad svojim institucijama i javnom potrošnjom.
Drugačiji pristup stiže nam iz Brčko distrikta. I u opštem stanju – koje obilježavaju bahatost, sujeta, uvrijeđenost kritikom i tvrdoglavo istrajavanje na stavovima koji predstavljaju ignorisanje javnog interesa, pa i čisti bezobrazluk – naprosto je neočekivan pa i nevjerovatan. Ali samo zato što je normalan. U svijetu u kome je biti normalan, radin, profesionalan i poštovati zakone i međunarodne standarde, izuzetak od pravila. I u kome, kad pošteno radite svoj posao, završite – umjesto sa pohvalama i otvaranjem vam svih vrata – sa uvredama na svoj račun i nedostatkom opcija za nastavak rada, jer su sve ozbiljne predviđene za partijske poslušnike, kako je svoj gotovo besprijekorni mandat (u kome je udvostručio produktivnost Ureda i pretvorio ga u najžešćeg kritičara vlasti i negativnih društvenih pojava), recimo, završio bivši generalni revizor Ureda za reviziju institucija u FBiH, Dževad Nekić.
Ured za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu BiH, prvo je, u ljeto 2021., pod rukovodstvom bišeg generalnog revizora Distrikta Nekira Suljagića, na prethodnu medijsku kritiku objavljivanja revizorskih izvještaja u kompletu i to tek kad svi prođu predstavljanje u Skupštini (što je podrazumijevalo ogromna kašnjenja i obesmišljavanje tih izvještaja i rada revizora), shvativši opravdanost iznesenih primjedbi, počeo izvještaje da objavljuje sukcesivno, kako su završavani i slati prema Skupštini, omogućivši javnosti pravovremen uvid u njihov sadržaj. A sada je i nova generalna revizorka Selma Šadić – umjesto da na oštre kritike višemjesečnog kašnjenja u objavi izvještaja, zbog čekanja da se oni vrate sa “lektorisanja i prilagođavanja na sve tri jezičke varijante”, reaguje uvrijeđenim istrajavanjem na takvom pristupu – odlučila da izvještaje objavljuje odmah po njihovom kreiranju, a prije lektorisanja (zbog koga su ona, usljed nedovoljnih kapaciteta skupštinske službe koja je taj posao “usput” radila stojala neobjavljena i po 9 mjeseci nakon kreiranja i, još gore, mjesecima nakon što su prošli rokovi iz godišnjeg plana Ureda za njihovu realizaciju).
Zahvaljujući razumnoj reakciji, ne dozvoljavajući da joj se povrijeđena lična sujeta pretvori u prepreku na putu i javnog i interesa organizacije kojoj je na čelu, generalna revizorka Brčko distrikta, krajnje je jednostavo, prihvatajući kritiku, na banalnom nivou, uspjela otkloniti problem i bez praktično ikakvog napora promijeniti javnu percepciju rada Ureda za reviziju Brčko distrikta.
Objavljujući, na svojoj web stranici, završene izvještaje, sa naznakom da se radi o nelektorisanoj verziji, Ured za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu postao je trenutno najefikasnija od 4 institucije koje vrše reviziju javnog sektora u BiH.
2. jula 2025., naime, Ured je objavio 19 izvještaja o provedenoj finansijskoj reviziji za 2024. godinu. Što zajedno sa krajem maja objavljena 3 izvještaja, čini 22 dosad objavljena izvještaja o provedenoj finansijskoj reviziji za 2024. Što je tačno dvije trećine (66,7%) ukupno za ovu godinu planiranih finansijskih revizija. Čime je prestignut rezultat Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, koja je sa 46,4% dosad imala najveći procenat realizacije svog godišnjeg plana.
E, sad, zamislimo kako bi to izgledalo kad bi na svim nivoima vlast i institucije pod njenom kontrolom na konstruktivnu kritiku svog rada reagovali na taj način. No, to bi, između ostalog, značilo i da subjekti revizije kojima uredi za reviziju dostavljaju konkretne preporuke za otklanjanje uočenih grešaka, nepravilnosti i nezakonitosti u radu, te revizije prime s poštovanjem i zahvalnošću (jer im daju mogućnost da poprave svoj rad, u interesu građana) i realizuju ih.
Na žalost, stvarnost je daleko, daleko od toga. Zahvaljujući vlasti koja štiti partijske kadrove vladajuće koalicije, instalirane po javnim ustanovama i preduzećima, realizacija revizorskih preporuka, već desetljećima, je katastrofalna. Toliko da su to uočili i iz Brisela i stavili otklanjanje tog problema kao jednu od obaveza na predpristupnom putu BiH u EU.
(N.N., Revizije info & Odgovorno)
