Ured za reviziju objavio je još jedan izvještaj – o tome koliko je od 2016. godine ispoštovano njihovih preporuka kada je riječ o provođenju zaštite i spašavanja u prirodnoj ili drugoj nesreći.
Ni tu stanje nije značajno poboljšano jer, kako je utvrđeno, aktivnosti koje su institucije BiH poduzimale u vrijeme pandemije nisu bile u funkciji efikasnog odgovora na krizu.
No, krenimo redom.
Revizori su uočili “blagi napredak” kod upravljanja grantovima u odnosu na stanje od prije pet godina jer se nešto počelo raditi na provođenju 55 posto preporuka, dok ih je 36 posto u fazi realizacije, ali nijedna nije do kraja provedena.
Revizori su ukazali da planiranju dodjele grantova i dalje ne prethode jasno definisani ciljevi koji se žele postići niti su jasni pokazatelji rezultata.
– Prisutna je retroaktivna dodjela sredstava nakon održavanja manifestacija, što je u suprotnosti sa jednim od općih principa koji važe za finansiranje projekata, a to je neretroaktivnost. To znači da bespovratna sredstva iz budžeta koja su dio grant ugovora smiju pokriti samo troškove nastale nakon potpisivanja grant ugovora. Osim toga, utvrđeni su slučajevi da su dodjeljivana sredstva za manifestacije koje su zbog pandemije koronavirusa otkazane – naveli su revizori.
Ukazali su da su iz budžetske rezerve odobrena grant sredstva pojedincima i organizacijama u 2019. godini na osnovu pojedinačnih ugovora koje su sa korisnicima zaključili Ministarstvo civilnih poslova BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, bez prethodno javno objavljenog poziva.
– Analizom budžetskih zahtjeva institucija iz uzorka utvrđeno je da i dalje institucije ne obrazlažu načine na koji su odredile iznos traženih sredstava – dio je izvještaja.
Još nije, kako je bilo preporučeno, uspostavljena jedinstvena baza podataka o korisnicima grantova ili mehanizam razmjene podataka o korisnicima grantova s ciljem izbjegavanja mogućnosti da isti korisnik za isti projekat dobije sredstva iz različitih institucija.
Nešto malo bolja situacija, barem kada je riječ o ispunjenju 12 preporuka, zabilježena je kod aktivnosti institucija BiH za provođenje zaštite i spašavanja u prirodnoj ili drugoj nesreći. U potpunosti je realizirano 17 posto preporuka, djelomično njih 58 posto, a nešto se počelo raditi za 25 posto preporuka. Ali…
– U oblasti zaštite i spašavanja ljudi od prirodnih i drugih nesreća stanje je unaprijeđeno više u formalnom smislu jer aktivnosti koje su institucije BiH preduzimale u vrijeme pandemije nisu bile u funkciji efikasnog odgovora na krizu. Pokrenute su aktivnosti na donošenju Strategije za smanjenje rizika od katastrofa u BiH i Programa razvoja sistema zaštite i spašavanja institucija i organa BiH, ali te dokumente još nisu usvojili Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH – istaknuto je u izvještaju revizije učinka.
Revizori su ukazali i da nisu do kraja realizovane aktivnosti na uspostavljanju sistema hitnih poziva 112.
– Poduzimane su aktivnosti na osiguranju funkcionalnijeg djelovanja Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spašavanje. Ipak, i pored preduzetih aktivnosti, funkcionalnost ovog tijela u vrijeme trajanja pandemije koronavirusa nije bila na zadovoljavajućem nivou – naveli su revizori.
Istakli su da je ovo tijelo prošle godine održalo osam sjednica tokom stanja nesreće, ali su njihove sjednice obilježile nemogućnost postizanja konsenzusa, nedolasci članova na sjednice te ostavka predsjedavajućeg Koordinacionog tijela.
Nažalost, ovo nije jedino gdje se institucije nisu mogle dogovoriti za dobrobit građana.
– Na inicijativu Ministarstva sigurnosti napravljena je internet-stranica COVID gdje učestvuju Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Granična policija BiH, Ministarstvo civilnih poslova i Ministarstvo sigurnosti, i svako iz svoje nadležnosti je trebao puniti podatke. Međutim, Ministarstvo civilnih poslova je, vrlo brzo nakon uspostavljanja baze, prestalo da šalje podatke iz svoje nadležnosti. Argument za to je bio da nisu mogli dogovoriti o domeni, koja je uspostavljena kao msb.gov.ba, odnosno problem je što je u domeni navedeno samo Ministarstvo sigurnosti. Time su građani ostali uskraćeni za cjelovitu i jednoobraznu informaciju o svim mjerama koje su bile trenutno na snazi – stoji u izvještaju revizora.
Utvrđeno je i ono što su građani već osjetili, a to je slab odgovor kada je u pitanju vakcinisanje.
– U trenutku kada cijeli svijet imunizaciju prepoznaje kao jedini način za izlazak iz pandemije i kada su u pitanju zdravlje i životi miliona ljudi, vlasti širom svijeta su preduzimale hitne mjere kako bi putem masovne vakcinacije ograničile opasnost od posljedica koronavirusa. U uvjetima kada je do sada u BiH više od 9.000 ljudi umrlo od posljedica izazvanih koronavirusom i dok se u svijetu već od početka decembra 2020. godine vrši masovna vakcinacija, BiH je tek u aprilu 2021. godine počela masovniju imunizaciju stanovništva. Poređenja radi, u Srbiji je u aprilu 2021. godine dato preko tri miliona prve doze vakcine, a nešto više od jednog miliona ljudi je revakcinisano – podsjetili su nas i revizori.
