Kao 28. izvještaj o provedenoj finansijskoj reviziji za 2019. godinu, Glavna služba za reviziju javnog sektora RS, 16.06., objavila je izvještaj o provedenoj finansijskoj reviziji JZU Dom zdravlja “Sveti Sava” Oštra Luka. Za finansijske izvještaje ovaj dom zdravlja je dobio pozitivno mišljenje a za usklađenost sa zakonima i drugim propisima mišljenje s rezervom.
Kao osnov za izracanja mišljenja s rezervom, revizori su naveli, kao prvo, da Plan finansijskog poslovanja za 2019. godinu, koji je Dom zdravlja donio, nije dostavljen na usvajanje Upravnom odboru. Takođe, Upravnom odboru nije predložen Program rada Doma zdravlja zbog čega i nije pribavljena saglasnost Upravnog odbora, kao i saglasnost osnivača na Program rada i finansijski plan, što nije u skladu sa članom 17. i 19. Zakona o sistemu javnih službi i članom 28. i 40a. Statuta Doma zdravlja.
Tekođe, obračun minulog rada za svaku navršenu godinu radnog staža vršen je na platu koja se sastoji od osnovne plate i uvećanja plate, što nije u skladu sa članom 6. stav (3) Zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske.
I treće, isplata neto naknade u gotovini po osnovu Ugovora o djelu nije u skladu sa članom 8. stav (1) Zakona o unutrašnjem platnom prometu, kao i sa članom 3. Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem.
Za ispravljanje uočenih nedostataka, Dom zdravlja “Sveti Sava” Oštra Luka, od revizorskog tima, u sastavu Rade Kukić, Andrea Đuranović, Danka Panić Ašanin, dobio je 6 preporuka – jednu za finansijske izvještaje a 5 za usklađenost sa zakonima.
Kuriozitet je da je oštrolučki dom zdravlja, iako sa mišljenjem s rezervom za usklađenost, dosad najbolje ocijenjeni dom zdravlja koji je Glavna služba revidiranja od početka svog rada.
Do sada je, naime, revidirano svega 19 domova zdravlja u ovom entitetu, od čega je čak 11 dobilo negativne ocjene (ili za finansijske izvještaje ili za usklađenost sa zakonima ili za obje ove komponente finansijske revizije). Pored oštrolučkog, samo su još dva revidirana doma zdravlja dobila pozitivno mišljenje – jedan za finansijske izvještaje a drugi za usklađenost sa zakonima – ali su oba imala i tzv. skretanje pažnje. Sve ostale ocjene su: mišljenje sa rezervom (sa ili bez skretanja pažnje).
Konstatujmo i činjenicu da je za 20 godina postojanja Glavne službe za reviziju izvršena revizija tek 19 od 54 doma zdravlja u Republici Srpskoj. Pri čemu nijedan nije revidiran ponovo, ni nakon što su revizori u prvom pregledu utvrdili stanje za koje su morali dati negativnu ocjenu.
S obzirom na ograničene resurse Glavne službe za reviziju javnog sektora RS (svega oko 70 zaposlenih) i ogroman broj institucija pod njenom ingerencijom (oko 950), te nedovoljnu zainteresovanost Narodne skupštine, Vlade i tužilaštava za reagovanje u skladu sa nalazima i preporukama Glavne službe za reviziju, sve navedeno dovodi u pitanje mogućnost pozitivnog uticaja Glavne službe na institucije u Republici Srpskoj, a što je i najvažniji cilj javnih revizijskih institucija u jednoj zemlji.
(TH, revizije.info)
